Da Vlada misli da je novi Ovršni zakon dobar, izglasala bi ga u svibnju! Htjeli su se dodvoriti i Bruxellesu, i javnim bilježnicima, i blokiranima, i velikim agencijama za naplatu..., a umjesto sedam koristi koje su kanili ostvariti, imamo potencijalnih sedam šteta“! Niti će biti jeftinije, niti brže, gube svi – i vjerovnici i dužnici! – oštar je u kritici prijedloga novog Ovršnog zakona Mićo Ljubenko iz Hrvatske odvjetničke komore. Na zakon koji je jutros treća točka dnevnog reda na svom prvom čitanju na sjednici Hrvatskog sabora odvjetnik je imao oštre primjedbe još od puštanja u javnu raspravu prije više od godinu dana, no danas, kaže, za to ima još više argumenata.
– Činjenice pokazuju da zakon, koji je u javnoj raspravi godinu dana, nije prihvatila ni javnost, ni struka. A da je uvjeren kako je dobar, predlagač bi, unatoč tome, bio hrabar da ide protiv svih i izglasa ga – bez „dlake na jeziku“ opalio je po Vladi Ljubenko.
Iako smatra da nije dobar ni za vjerovnike, ni za dužnike, za koje je HOK više puta predlagao otplatu prvo glavnice, a onda kamata, što je prijedlog koji zakonu nije „ni primirisao“, odvjetnik uvjerava da su njime vjerovnici oštećeniji. Kaže i da „vatrogasne“ mjere koje je Vlada uvela idu u tom smjeru.
Udruga Blokirani neaktivna je još od debakla na izborima za EU parlament, preko kojeg su kanili izboriti bolji ovršni postupak, no njihov glavni tajnik Mario Strinavić često na društvenim mrežama komentira proces donošenja zakona i posljedice uvedenih mjera.
Video – Glavne novosti u prijedlogu ovršnog zakona
– Je li netko od oporbenjaka pitao premijera zašto su vjerovnicima ukrali 80 milijuna kuna i to prebacili na teret dužnika – napisao je Strinavić na svojem Facebook profilu nakon što smo u Večernjem listu objavili dotad nepoznat podatak da je Fina naplatila 80 milijuna kuna predujmova od vjerovnika za ponovno pokretanje ovršnih postupaka.
Naime, Vladinim mjerama, u sklopu izmjene Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, privremeno je odblokiran jedan udio dužnika, pri čemu su vjerovnici izgubili svoj naplatni red, a za novo pokretanje postupka od njih se traži plaćanje tad uvedenog predujma koji može iznositi i po pet tisuća kuna, ovisno o visini duga. Večernjak je već tada, kao „zloguki prorok“, najavljivao novi val ovrha, čim se ispuše statistički efekt deblokada i vjerovnici procijene da im se isplati ponovo pokrenuti ovrhu kod dužnika koji ostvaruju neka primanja ili imaju imovinu pa mogu promijeniti predmet ovrhe.
– Rješenja predložena u novom Ovršnom zakonu neće osigurati efikasnost ovrhe niti pomoći građanima. Pokazalo se da je svaki treći deblokirani građanin ponovo u blokadi, postigao se samo statistički efekt – prokomentirala je na konferenciji o naplati potraživanja i direktorica agencije za naplatu EOS Matrix Barbara Cerinski, dok je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo da više od 90 posto deblokiranih građana duguje više od 100 tisuća kuna.
– Promjena Ovršnog zakona pogodovala je bogatim građanima: blokada je kod njih bila rezultat poslovnih aktivnosti ili prekomjernih apetita u kupnji nekretnina. Njima je deblokirano više od osam milijardi kuna – kaže Adrović.
Iznio je i podatak da je udio loših kredita u građevinskom sektoru još uvijek iznimno visokih 39,2 posto, a poznata je činjenica da su mnoge građevinske tvrtke registrirane kao obrti nad čijim je vlasnicima pokrenuta ovrha kao nad fizičkim osobama.
– Apsolutno je jasno da se postupak ne pojednostavljuje, ja kao netko tko se bavi parničnim postupkom vidim više mogućnosti da dođe do spora – komentirala je i profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić te otkrila da je ministru Bošnjakoviću već kod privremenih deblokada rekla kako će već sutra ponovo uslijediti val novih ovrha.
– On mi je uzvratio: neće! I eto ga sada! – ispričala je A. Maganić. Kritizirala je i linearni sustav otpisa, bez analize kome i obrazloženja s kojim razlozima.
– Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima mi se i u ustavnom i u konvencijskom smislu čini vrlo dvojben: zadire se u proces u tijeku u kojem je ovrhovoditelj imao razloga vjerovati da će se naplatiti. Izgubio je i redoslijed plaćanja te mora platiti predujam da bi se naplatio – oštra je profesorica.
Blokiranima, i većini koja je u dug ušla eksplozijom „švicarca“ i nemogućnošću otplate kredita te gubitkom posla u krizi tijekom koje je nezaposlenost narasla na 19 posto, kao i manjini koja se svrstava u „moralni hazard“ tijekom svih ovih polemika dug samo raste, a ovršni je postupak i za jedne i za druge – jednako katastrofalan i opterećen nerealnim troškovima. Kako se situacija razvija – takav bi mogao i ostati!
mafija opet donosi zakone