Dok statistički pokazatelji Eurostata, koji objavljuje službenu statistiku Europske unije i europskoga područja, govore da su u zemljama zapadne Europe Sirijci najbrojniji tražitelji azila, a u sociodemografskoj analizi izbjeglica iz te zemlje objašnjava se da je "prosječni" izbjeglica muškarac u dobi od 19 do 54 godine, oženjen i otac maloljetne djece, u Hrvatsku je, zapravo, u izbjegličkom valu ušlo najviše državljana Afganistana, Pakistana, Iraka... pa tek onda slijede Sirijci.
Neslužbeni su to i nepotpuni podaci Ministarstava unutarnjih poslova, no drukčijih i nema jer je zbog neočekivano velikoga prodora izbjeglica u Hrvatsku postupak njihova registriranja već u četvrtak već morao biti prekinut .
Muškaraca oko 60 posto
Kad već nema službenih podataka, ostale su samo procjene, a one kazuju kako je muškaraca oko 60 posto, ostalo su žene i djeca.
Izbjeglice su mahom srednjeg imovnog stanja i imaju još ponešto preostalog im novca koji uglavnom troše preplaćujući prijevozničke usluge taksista bez taksimetara, pojedinaca koji na brzinu i na tuđoj muci žele zaraditi, a sve kako bi došli do željenoga cilja – Njemačke.
Hrvatska im, dakle, a bilo je to jasno i prije no što su poljskim putevima i kroz slavonska i baranjska kukuruzišta počeli ulaziti u našu zemlju, nije odredište. Svjedoči o tome i činjenica koju je iznijela ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić kako je u prva dva dana dolaska izbjeglica u našu zemlju, kada ih je bilo oko 13.000, zahtjev za azil podnijela samo jedna žena s djecom. I to je sve. U roku od šest mjeseci, jer takva je procedura, Ministarstvo unutarnjih poslova dostavit će joj rješenje u kojem će ju obavijestiti je li njezin zahtjev prihvaćen ili odbijen. Udovolji li joj se, za nju će početi razdoblje i postupak integracije, učenja jezika...
Svima ostalima Hrvatska je bila, kao prethodno Grčka, Makedonija, Mađarska i Srbija, samo usputna stanica koju su morali pregaziti na putu prema zapadu.
Djevojke i mladići koji su se kretali u toj koloni mahom su iskazivali želju da nastave studij koji su u ratnome vrtlogu što ih je pogodio morali prekinuti. Zanimljivo – vrlo često spominjali su studij farmacije. Oni koji su imali posao, a odvažili su se stati pred kamere, govorili su da su liječnici, ponajčešće stomatolozi.
I Kosovari u masama
No, kakva je uistinu njihova obrazovna i dobna struktura, također nema službenih podataka. Većina njih iz ovoga izbjegličkoga vala svoje je domove napustila zbog strašnih ratnih događanja i stradanja. No među očajnicima koji su krenuli u potragu za nekim novim i boljim životom podosta je i ekonomskih migranata pa su se toj tužnoj koloni pridružili i takvi iz nekih drugih zemalja, a najviše je Kosovara. To se događalo i u svim prethodnim zbjegovima u drugim zemljama, najčešće ih nije teško prepoznati i razotkriti.
Na put u budućnost mnogi su krenuli samo s ruksakom na leđima i ponekom vrećicom. Roditelji su u rukama prtili svoju umornu i iscrpljenu djecu, čiji su pogledi i plač pokazivali najčešće kako ne shvaćaju što im se o događa. Isprave uglavnom nemaju, a oni koji su ih i imali, odlučili su ih uništiti strahujući da ne budu, ako po tko zna koji put sve pođe po zlu, vraćeni u onu zemlju u kojoj su registrirani.
U svijet su iz Hrvatske otišle i snimke međusobne tučnjave migranata, i to između Sirijaca i Afganistanaca. Iako se društvenim mrežama proširila vijest kako je nakon dolaska izbjeglica u Hrvatsku povećan broj silovanja, pokušaja silovanja, uličnih razbojstava pa čak i otmica djece, Ministarstvo unutarnjih poslova takve je tvrdnje opovrgnulo ustvrdivši da je riječ o namjernom širenju panike i remećenju normalnoga načina života građana.
"Na području svih policijskih uprava nije povećan broj ni kaznenih djela ni prekršaja kao ni drugih kaznenih djela koja se lažno navode", ustvrdila je policija.
>>Zoran Milanović: Neću dopustiti da se od nas rade bedaci i da sve šalju prema Hrvatskoj
Samo Mađarska je shvatila što se iza brda valja,svi ostali zajedno s nama su velike naivčine!sve u svemu ne miriše na dobro.