“Regulacija govora mržnje u medijima – uloga regulatornih tijela i pravosuđa” naziv je jučer započete dvodnevne međunarodne konferencije koju je u Zagrebu organiziralo Vijeće Europe u suradnji s hrvatskom Agencijom za elektroničke medije.
Ozbiljan i osjetljiv problem
– Ljudska prava, demokracija, humanost i tolerancija danas su ugroženi u cijelom svijetu, a prijetnja im dolazi upravo od govora mržnje, osobito onog u javnom prostoru. Kako taj govor mržnje spriječiti, veliki je izazov. Zato je dužnost svih nas to pokušati činiti donošenjem zakona, njihovom implementacijom, kao i edukacijom te informiranjem. Svaki pojedinac treba shvatiti što je to govor mržnje, mora ga znati prepoznati te razumjeti kakva je i kolika odgovornost za govor mržnje – otvarajući konferenciju, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
No, da sprečavanje govora mržnje nije lak zadatak, posvjedočili su svi sudionici konferencije jer nije bilo nijednog koji u svom izlaganju nije naznačio isto: općeprihvaćena, univerzalna definicija govora mržnje – ne postoji. Jer, ono što je govor mržnje u jednoj ne mora biti tretirano kao govor mržnje u nekoj drugoj zemlji ili kulturi.
– Sloboda govora nosi sa sobom brojne obveze i odgovornosti. A govor mržnje je ozbiljan, kompleksan i vrlo osjetljiv problem u mnogim zemljama i upravo zbog te različitosti društava na njega se gleda iz različitih kutova. Zato u nastojanjima da se on smanji svatko mora pronaći svoja pravila i ograničenja, što je veliki izazov – istaknuo je voditelj Odjela za informacijsko društvo Vijeća Europe Patrick Penninckx.
Da govor mržnje širi klimu netolerancije i diskriminacije, naznačio je Mario Horvatić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova dodajući da bi mediji današnjeg vremena, internet i društvene mreže, trebali pomoći boljoj komunikaciji i povezivanju ljudi, no da upravo oni često služe za širenje mržnje, što je jedan od najvećih izazova vremena u kojem živimo.
Stalni nadzor i reagiranje
A to vrijeme, kako je rekla profesorica prava sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti Sejal Parmar, obilježavaju ekonomska i migrantska kriza koje mnogi koriste kao podlogu za govor mržnje, u što spadaju i antimigrantski i antimuslimanski stavovi, kao i izražavanje rasističkih i ksenofobnih stavova. Govor mržnje u javnom prostoru stalno se mora nadzirati i na njega se uvijek mora reagirati, naglasila je Tanja Kerševan Smokvina s mariborskog sveučilišta navevši i podatke koliko se slučajeva, koji se odnose na govor mržnje, u proteklih 15 godina našlo pred nacionalnim regulatornim agencijama: u Albaniji jedan, Belgiji tri, BiH deset, Hrvatskoj osam, Francuskoj četiri, Makedoniji i Crnoj Gori po šest te Kosovu i Rumunjskoj po dva, a kazne su mahom bile simbolične.
– Govor mržnje lakše se koristi anonimno, a rjeđe kad se nešto govori imenom i prezimenom – kaže Gabriella Cseh iz Facebooka.
Otidji na otocic daksu pa ces vifjeti sto je bajina mrznja prema hrvatima ....govor mrznje sijete vi bajini sljedbenici....finncirala si protuhrvatski i protubraniteljski film...jel to mrznja...svaku vecer na tv bg spodobe sa ekavicom ...