Mihajlo Hrastov: Čovjek kojem za istu stvar sude 20 godina

Dvadeset godina prošlo je od događaja na Koranskome mostu u Karlovcu, kada je ubijeno 13 rezervista tadašnje JNA, a Mihajlo Hrastov, koji se tereti za taj zločin, i nakon nevjerojatna četiri suđenja na svim sudskim instancama – od Županijskog suda u Karlovcu preko Vrhovnog pa do Ustavnog suda – još nije dočekao pravomoćno okončanje slučaja.

Nedosljedna optužba

Time su događaji na Koranskome mostu i trakavica koja je iz njih proizašla postali jedinstveni u hrvatskom pravosuđu. O slučaju Hrastov danas je opet raspravljao Vrhovni sud, a Hrastov se na toj sjednici nije pojavio.

– Nakon posljednjih odluka Vrhovnog pa Ustavnog suda, sve se vratilo na stanje kakvo je bilo kada je Županijski sud u Karlovcu treći put donio oslobađajuću presudu, na koju se tužiteljstvo žalilo – objasnio je Krešimir Vilajtović, branitelj Mihajla Hrastova.

Sudac izvjestitelj na današnjoj raspravi na Vrhovnom sudu bio je Dražen Tripalo, koji je izvijestio sudsko vijeće o dosadašnjem tijeku postupka.

– ŽDO u Karlovcu prvo je stavljao naglasak na likvidaciju iz pištolja. Nakon 15 godina spominjali su samo uporabu pištolja, a na kraju je ostala samo strojnica Ultimax. To govori o nedosljednosti optužnice, ali i o nedostatku dokaza. Svjedoci koji su bili na mostu – Branko Mađarac, Nebojša Jasnić i Svetozar Šarac – iskazivali su tako da svaka verzija događaja isključuje onu drugu. S druge strane, balističari tvrde da je najvjerodostojnija verzija događaja onu koju je ispričao Hrastov – prepričao je Vilajtović ono što je naveo u odgovoru na žalbu tužiteljstva.

Županijski sud u Karlovcu od rujna 1992. do ožujka 2007. donio je tri oslobađajuće presude u slučaju Hrastov. No Vrhovni sud sva je tri puta ukinuo presude, naloživši nova suđenja. Nakon treće oslobađajuće presude, Vrhovni je sud odlučio sam preuzeti i provesti cijeli postupak, što je inače iznimno rijetko u pravnoj praksi. Donijeli su osuđujuću presudu od osam godina zatvora, koja je umanjena, no obje te presude zbog kršenja ljudskih prava Mihajla Hrastova ukinuo je Ustavni sud, vrativši sve praktično na početak.

S obzirom na to da Vrhovni sud sada raspravlja o trećoj oslobađajućoj presudi suda u Karlovcu, može je potvrditi ili ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje na županijsku razinu. No isto je tako moguće i da odluče još jednom provesti cijeli postupak, što pravnici smatraju najmanje vjerojatnim.

Emocije i napetosti

– Vrhovni sud na ovom se slučaju temeljito izblamirao. Najprije su odlučili pritvoriti Hrastova, iako nisu objavili presudu. Tako su njegovi odvjetnici, javnost i, što je najvažnije, okrivljenik doznali da je presuda osuđujuća, i to veća od pet godina. Takvo ponašanje Ustavni je sud poslije proglasio povredom ljudskih prava, zbog čega Hrastovu pripada i odšteta, ali i isprika. Nakon toga Vrhovni sud kaznu smanjuje s osam na sedam godina, da bi na kraju sve palo u vodu novom odlukom Ustavnog suda koji poništava presudu zbog niza povreda, među kojima je i pristranost Marijana Svedrovića, suca izvjestitelja – komentirao je sadašnju situaciju jedan ugledan pravnik.

Dosadašnja suđenja obilovala su napetostima i emocijama. Hrastova su u sudnici redovito pratili mnogobrojni suborci. Niz njihovih, ali i svjedočenja tada čelnih ljudi Karlovca u borbenom i civilnom sektoru govorio je o herojskom postupku kojim je Hrastov obranio grad i spasio Hrvatsku da već u početku rata ne bude prepolovljena. Ubijene u akciji na mostu nisu nazivali vojnicima JNA, već četničkim postrojbama. U očekivanju posljednje presude, u Karlovcu je organiziran mimohod podrške na kojem je potporu Hrastovu dalo više od tisuću policajaca, predstavnika svih ratnih postrojbi, ali i građani iz cijele Hrvatske. S druge strane, svjedoci optužbe smrt 13 ljudi na mostu interpretirali su kao potpuno nepotrebno ubojstvo zarobljenika, a tvrdili su da su neki od njih i izmasakrirani. Svjedoci u ovom slučaju često su pod policijskim osiguranjem dovođeni i iz drugih država u kojima sada žive. Najviše ih je bilo iz Srbije, ali organiziran je i put jednog svjedoka čak iz Švedske. Zbog toga ovaj slučaj ne samo da traje desetljećima nego državu stoji već milijune kuna. Uz svjedoke, troškovima treba dodati i angažiranje tužiteljstva, mnogobrojnih sudaca i odvjetnika.