Nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji u nedjelju objavila da je tijekom dva tjedna prikupila pola milijuna potpisa građana koji podržavaju uvođenje ustavne odredbe po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, među saborskim zastupnicima javile su se nesuglasice oko toga trebaju li, u slučaju da referendum prođe, zastupnici glasati o izmjeni Ustava ili izmjena potvrđena referendumom automatski ulazi u njega.
Dok većina njih smatra da je nužan glas zastupnika za izmjene Ustava, jedan od očeva Ustava, HDZ-ov Vladimir Šeks, ali i predsjednik te stranke Tomislav Karamarko imaju nešto drugačiju tezu.
Svi prikupljeni potpisi te postavljeno pitanje za referendum prvo bi se trebali verificirati, nakon čega se donosi odluka o raspisivanju referenduma, kaže Šeks.
– Ako se na tome referendumu većina izašlih pozitivno izjasni na pitanje je li brak zajednica muškarca i žene, tada se na temelju te referendumske odluke obavlja promjena Ustava. Tada je Ustav promijenjen. I Sabor više nema tu što tražiti – objašnjava Šeks, a s njime se slaže i Karamarko kojeg zanima zašto Vlada "svim mogućim sredstvima pokušava manipulirati voljom naroda".
– Zašto se inate svom vlastitom narodu? To je ono što je konstanta u njihovu radu. Oni su nekakvi politički elitisti koji očito nemaju nikakve veze s prostorom i vremenom, sa svojim narodom, s mentalitetom svojih ljudi i tradicijom svojih ljudi i to je doista problem. Oni će smišljati neke smicalice da i dalje to prolongiraju, a mi ne vidimo zašto. Pustimo narodu da odluči u konačnici, pa živimo u demokratskom društvu. HDZ je stvorio državu i stvorio ju je demokratskom. Ne vidim razloga zašto ti recidivi, rekao bih čak socijalizma izbijaju na površinu na jedan vrlo neprikladan način – kazao je Karamarko.
SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin podsjetio je da prije svega treba prebrojiti i provjeriti sve potpise, a nakon toga slijedi pitanje o ustavnosti o čemu odlučuje Ustavni sud na zahtjev Sabora.
No, ako referendum bude uspješan, znači li to da će se Ustav automatski mijenjati?
– Saborski zastupnici nemaju obvezujući mandat. Moje je mišljenje da ja kao saborski zastupnik imam obvezu kod svake odluke, kod svakog pitanja, bez obzira što sam nekim aktom obvezan donijeti je, još jednom razmisliti je li takva odluka ispravna. Jer ako ja nemam obvezu razmisliti i ako glasujem kao robot, koja je onda svrha postojanja parlamentarne demokracije – rekao je Grbin.
Njegov kolega i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Josip Kregar slaže se s njime te dodaje kako odredba Ustava kaže da o promjeni Ustava odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.
– Tu odredbu treba smatrati dijelom cjeline svih onih odredbi koje govore o promjenama Ustava i ključna je u ovom trenutku. Zastupnici, već prema cjelini Ustava, nemaju obvezu i moraju odlučivati prema svojoj volji, uzevši naravno u obzir i rezultate referenduma. Meni je jasno da u Ustavu i piše da su rezultati referenduma obvezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst. To bi bio paradoks jer imamo predviđeni način i većinu za promjenu Ustava – objašnjava Kregar. No znači li to da je, ako ga vladajuća većina ne želi, referendum besmislen, zanimalo je novinare.
– Referendum, i do sada se pokazalo, čak i kada nije bio uspješan zbog slabe izlaznosti, uvijek je bio jedan snažan poticaj izvjesnom načinu razmišljanja. Demokracija nije stvar koja se može svesti u formalne okvire na taj način da i ono što kaže manjina ne bude usvojeno, a još manje može se svesti na to da se referendumom mijenja Ustav. Ustav je jedan složeni akt koji počiva na balansu i razmjeru između različitih odredbi različitih vlasti. Izmjene Ustava zahtijevaju raspravu i stručnu pripremu i analizu formulacije. Zbog toga automatizma, o kojem sad čujem, ne odgovara onome što je logika ustavne vlasti u Hrvatskoj – vjeruje Kregar.
HDSSB-ov Josip Salapić također tvrdi kako je potrebna dvotrećinska većina u Saboru da bi se izmijenio Ustav, bez obzira na rezultat referenduma, no dodaje i kako bi zastupnici trebali slušati volju građana.
– Saborski zastupnici imaju neobvezujući mandat i predloženi referendum ako uspije, dvotrećinska većina u Saboru je ta koja može promijeniti Ustav. Ne mora, dakle, biti da će on proći u Hrvatskom saboru. Ja vjerujem da će proći ako prođe na referendumu. Ja bih glasao kako je volja na referendumu, ali po sadašnjim propisima i zakonima zastupnici ne moraju glasati onako kako je glasala većina birača na referendumu jer je mandat neobvezujući – zaključuje Salapić.
>>Vjerske i braniteljske udruge podržale inicijativu 'U ime obitelji'