Čak sedam zakona koji se odnose na rad i funkcioniranje dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, kao i visokoobrazovnih ustanova izmijenit će se u ovoj godini – pa se bez sumnje može reći kako će obrazovna vertikala u 2022. godini doživjeti znatnije promjene. I neće izmjene zakona utjecati samo na odgajatelje, učitelje, profesore i nastavnike, bit će promjena kako i za vrtićane tako i za učenike, studente, ali i odrasle u sustavu obrazovanja jer je za ovu godinu predviđena i izmjena Zakona o obrazovanju odraslih.
Ključna tri zakona
Od navedenih zakona koji se planiraju mijenjati najvažnije izmjene očekuju se u tri zakona – Zakonu o predškolskom odgoju, potpuno novom Zakonu o odgoju i obrazovanju kao i konačnoj izmjeni Zakona o znanstvenoj djelatnosti kao najvažnijoj izmjeni što se visokog obrazovanja tiče. Među značajnim promjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti jest uvođenje modela financiranja kroz cjelovite programske ugovore po kojima će sada ustanove dobivati novac. Naime, kako poručuju u Ministarstvu obrazovanja, novi model financiranja kroz primjenu cjelovitih programskih ugovora unaprijedit će nadzor i praćenje namjenskog i svrsishodnog trošenja financijskih sredstava na javnim sveučilištima.
– Novi zakon stvorit će okvir za podizanje kvalitete studijskih programa kako bi studenti ostvarili svoje pravo na kvalitetno visoko obrazovanje. Sveučilišta će morati pojedinačno i u međusobnom dijalogu kritički valorizirati postojeće studijske programe – pojasnili su u Ministarstvu naglašavajući kako će se novim zakonom osim jasnog financiranje po kojem će se tražiti i jasno definirani uspjesi definirati i uvjeti i način za napredovanja, izbore na više radno mjesto i u konačnici pravo na višu plaću na visokoobrazovnim ustanovama. Uz spomenuti, u sustavu visokog obrazovanja mijenjat će se i Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kao i Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.
U potpuno novom Zakonu o odgoju i obrazovanju koji je od 2008. do 2020. godine mijenjan 13 puta, barem prema najavama, trebalo bi se prepoznavati i njegovati posebne potrebe učenika i jačati izvrsnost i osjetljivost prema specifičnim potrebama svakog učenika, a bit će ugrađen model cjelodnevne nastave. To ne znači da će se cjelodnevna nastava početi primjenjivati odmah – štoviše predviđena je za 2025. godinu, ali predviđa boravak djeteta u školi od jutarnjih do kasnih popodnevnih sati – najdulje 17 sati. U cjelodnevnoj nastavi tako će učenici dobiti više vremena za svladavanje gradiva, ponavljanje i učenje, rješavanje domaćih zadaća u školi. Odmori će biti dulji, a učenicima će se morati osigurati i kvalitetni topli obroci. Učenici će tako dobiti priliku i za veću izbornost novih predmeta koji ih zanimaju i kojima se žele posvetiti.
Tim će se novim zakonom ujedno definirati nove uloge ravnatelja škola, konačno definirati rad s darovitim i učenicima s teškoćama u razvoju i propisati i uvođenje standardiziranog vanjskog vrednovanja i samovrednovanja škola. To se, uostalom, i počinje primjenjivati ove godine uvođenjem nacionalnih ispita, doduše tek u izabranim školama. Novim će se zakonom ujedno morati povećati učinkovitost osnivača kada su u pitanju školske ustanove, kao i učinkovitost uloge školskih odbora.
Ove se godine mijenja i Zakon o strukovnom obrazovanju pa se prvi put uvodi zakonska obveza planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Štoviše, prvi se put propisuje mogućnost dodjeljivanja poticaja u obliku stipendija za uključivanje učenika u relevantne i tržišno opravdane kurikulume. U tome se segmentu propisuje i tko može biti mentor kod poslodavca kod kojeg učenici idu na praksu, koje su mu obveze u radu s učenicima i koje uvjete mora ispunjavati – od razine obrazovanja do radnog iskustva. Uvodi se i obveza poslodavcima da mentori koji rade s učenicima moraju imati položen ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika. Time Hrvatska konačno kreće prema dualnom obrazovnom sustavu.
Sva djeca u predškolu
Što se vrtića tiče, ključne izmjene su da predškola konačno i u praksi postaje obvezna. Naime, jedinice lokalne samouprave koje na svom području nemaju organiziran predškolski odgoj i obrazovanje, bit će dužne organizirati, ili u jedinici ili u suorganizaciji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, za svako dijete obveznu predškolu. Ona može trajati i dulje od dosadašnjih godinu dana. Ujedno se novim izmjenama dopunjuju kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić na način da prednost imaju i djeca jednog, a ne oba zaposlena roditelja kao i djeca osoba s invaliditetom.
VIDEO Hrvatski udžbenici osvojili srebrne medalje: 'Kurikularna reforma preko noći je postala Škola za život'
...dakle nova administracija za ljude na terenu. Imala sam nesrecu vidjeti sucelja koja im je drzava nametnula za rad. Netko bi trebao u zatvor zbog toga. Od promjena ni "p".