Već ovih blagdana blokirani građani trebali bi dobiti božićnice, koje se, kao i uskrsnice, regres, topli obrok i druge izvanredne novčane nagrade, ubuduće izuzimaju iz ovrha nad novčanim sredstvima. Ako kažemo “malo je, ali čovjeka veseli”, naglasak je na – malo je! Osim proširenja primanja nad kojima se ovrhe neće provoditi, mogu biti mirni i što se tiče deložacija iz nekretnina do 1. travnja jer se od 1. studenoga do 1. travnja one više neće provoditi. Također, prag dugovanja za ovrhu nekretnine podiže se s 20.000 na 40.000 kuna.
Ove su izmjene Ovršnog zakona prošle proceduru na sjednici Vlade i upućene su u saborsku, a trebale bi stupiti na snagu 1. prosinca, kao i prijedlog digitalizacije u sklopu koje bi se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokretao podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku. Sustav bi predmete ravnomjerno raspoređivao po javnobilježničkim uredima abecednim redom, a javni bilježnici provodili bi radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.
Odvjetničke tarife ostaju
Donekle se smanjuju i troškovi jer se inicijalno ukida stavka pribave potvrde ovršnosti, koja je iznosila 250 kuna plus PDV, no detalji o tome koliko će se zapravo smanjiti ukupni troškovi nisu poznati – trebali bi ih urediti pravilnici. Poznato je, međutim, da se nije diralo u odvjetničke tarife za ovršne postupke u kojima oni sudjeluju, a njihovi su troškovi najveći. Nije se ulazilo ni u ograničenje visine zatezne kamate ni u redoslijed naplate – i dalje se prvo plaćaju troškovi ovrhe, onda kamate pa tek na kraju glavnica. Apsolutno zaštićenog dijela primanja, socijalnog minimuma, također nema. No navodno se više ne bi trebalo događati da se ovrha provodi po dugu za koji građani ne znaju – uvodi se institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici, s rokom za ispunjenje obveze od 15 dana. Ako tada podmiri dug, nema dodatnih troškova ovršnog postupka, no ako to ne učini, opet “ulijeće” trošak izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti.
– Prijedlogom izmjena zakona štitimo dostojanstvo dužnika, održavamo ravnotežu između vjerovnika i dužnika te štitimo vladavinu prava – izrecitirao je o zakonskim izmjenama državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić, na što glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić replicira:
– Ponovno se mantra o navodnom dostojanstvu dužnika i toga smo se naslušali već 25 puta do sada što se nije dogodilo. Činjenica je da je proširen krug sredstava koji će biti izuzet od ovrhe, ali jedini cilj ovih izmjena i dopuna Ovršnog zakona jest da se javni bilježnici imenuju povjerenicima sudova i da se uvale u zakon. Vlada i dalje dozvoljava javnim bilježnicima da zbog malih i mizernih dugova pokreću ovrhe i time zloupotrebljavaju zakon.
Strinavić dodaje da zakonodavac “okreće pilu naopako” i poziva na kulturu plaćanja, i to ista Vlada koja je nabila dug prema veledrogerijama veći od pet milijardi kuna duga.
Ovrha i za jednu lipu
Činjenica da je institut obavijesti dužnika uopće predmet razgovora na sjednici Vlade i tek sad se zakonski regulira na ovaj način uistinu je sramotna, kao i nepostojanje minimalnog duga za koji se pokreće ovrha.
U teoriji, ali što je najžalosnije, i u praksi, ona često ide i za jednu lipu. Posljednjih mjesec dana, nakon ukidanja šestomjesečnog pandemijskog moratorija na ovrhe, masovno su nam se javljali dužnici koji su za mizerne dugove, za koje uopće nisu znali, poplaćali goleme troškove ovršnog postupka. Za njih se troškovno ništa ne mijenja, kao ni za jednog već aktualnog ovršenika jer se zakonske izmjene primjenjuju “pro futuro”, samo za nove ovrhe.
A baš danas, dan nakon Vladine najave izmjena Ovršnog zakona, umjesto zazivanog nastavka moratorija, ide novi val – gotovo 70.000 novih ovršnih prijedloga koje šalju javni bilježnici. Iz Hrvatske javnobilježničke komore najavljuju da, sukladno preporukama Ministarstva, nakon što su u prvoj fazi otpremili 50.439 predmeta, danas “puštaju” novih 69.512, a u trećoj fazi 20. siječnja dodatnih 43.956. Broj poziva građana koji se kod njih raspituju o svom dugu udeseterostručio im se nakon 18. listopada.
Ovrsni zakon(i) treba ukinuti. "Drzava" ne moze da igra ulogu naplacivaca za bilo koga osim po pravosnaznim presudama nakon sudskog procesa u kojoj je i duznik imao pravo da se saslusa i druga strana. To je pravilo i osnova Rimskog Zakona koja bi trebala biti osnova svih zakona. Tako npr. ne moze da bude da mu se sudi u odsustvu ili bez njeg duznikovog znanja. Medjutim ako se netko potrudi da procita Ustav Republike Hrvatske tamo ce procitati da se paragrafi Ustava mogu mijenjati zakonima??? Ako je Ustav vrhovni pravni akt drzave kako moze da se mijenja Zakonom??? Nadam se da ce mi netko dati odgovor na to pitanje.