Mijenja se zakon: Zameci će se ipak smjeti zamrzavati

Hrvatsko društvo za humanu reprodukciju predlaže da se što žurnije na listu lijekova uvrste antagonisti GnRH.

Ističu da u manjim IVF centrima nisu nužna dva ginekologa i dva embriologa već je dovoljan po jedan uz uvjet dostupnosti rezervnih stručnjaka.

Struka izdvaja da je cijena sekundarnog postupka s odmrznutom jajnom stanicom od 4500 kuna preniska i predlažu da HZZO plaća od 5500 do 6500 kuna.

Izdvojili su i dobre strane zakona. Besplatno liječenje sa šest IVF postupka i šest inseminacija, bez dobnog ograničenja, pravo je kakvog nema u svijetu.

>>Sadašnje zakonsko rješenje i prijedlog stručnjaka vezan za zamrzavanje zametaka

Plaćanjem postupaka izvan bolničkih limita liste čekanja skraćene su na manje od šest mjeseci, a zahvaljujući novoj opremi kvaliteta liječenja podignuta je i ujednačena u svim centrima u Hrvatskoj.

Osamdesetak članova Hrvatskoga društva za humanu reprodukciju – ginekolozi subspecijalisti humane reprodukcije i klinički embriolozi – jednoglasno su donijeli stručne smjernice kojima treba nadopuniti Zakon o medicinskoj oplodnji. Predsjednik Društva prof. dr. Velimir Šimunić zaključke i stavove struke dostavio je predsjednici Nacionalnog povjerenstva za umjetnu oplodnju prof. dr. Dubravki Hrabar.

Izdvajamo najvažnije promjene koje bi, prema stručnim stavovima, morao doživjeti Zakon. U vrhu prioriteta parovi su kojima treba dopustiti oplodnju više od tri jajne stanice i zamrzavanje viška zametaka.

Riječ je o 10 do 15 posto tzv. teških pacijenata koji u sadašnjim ograničenim uvjetima imaju znatno niži uspjeh u IVF liječenju u odnosu na prosjek. To su žene iznad 40. godine u kojih je u pravilu uspjeh loš jer se postiže manje jajnih stanica, ali i žene mlađe od 40 koje se medicinskim rječinkom opisuju kao "low responders", jer se i u njih dobiva malo jajnih stanica.

Zamrzavanje viška zametaka treba također dopustiti i ženama s ponavljanim neuspjehom izvantjelesne oplodnje što podrazumijeva da žena i nakon tri ili više postupaka nije zanijela.

Uvrstiti i muškarce
U skupinu povlaštenih moraju ući i muškarci s, kako liječnici kažu, ozbiljnom neplodnošću, odnosno jako lošim spermiogramom. Među izuzetke struka je uvrstila i muškarce u kojih se operacijskim zahvatom izravno iz testisa moraju vaditi spermiji. Takvih je od 100 do 150 parova godišnje.

Pravo na zamrzavanje viška zametaka moraju imati i muškarci koji su se liječili od onkoloških bolesti, a u kriopohrani imaju ograničeni broj uzoraka spermija "pospremljenih" prije početka liječenja. Isto se odnosi i na sekundarni postupak u onkoloških pacijentica.

– Struka je jedinstveno predložila da se tim parovima omogući oplodnja više jajnih stanica ili svih dobivenih jajnih stanica. Suvišni zameci u ovim slučajevima vrlo su rijetki – kaže prof. Šimunić.

Prof. Dubravka Hrabar rekla nam je da će Nacionalno povjerenstvo prijedloge struke raspraviti početkom srpnja i zaključke proslijediti ministru zdravstva.

Uspješnost 26 posto
– Nema razloga da mi u Povjerenstvu razmišljamo drukčije od struke – izjavila je prof. Hrabar. Ni ministar Milinović ne bi trebao ići protiv stručnih uvjerenja, to više što, kad je riječ o "teškim pacijentima", među liječnicima nema razilaženja.

A ako je suditi prema ministrovim prijašnjim izjavama, tražit će pravno rješenje nadopune zakona koje neće podlijegati proceduri promjene zakona. I sadašnji zakon izuzetno dopušta zamrzavanje zametaka uz kontrolnu klauzulu.

Sve promjene standardnog liječenja moraju se prijaviti Nacionalnom povjerenstvu kada se svježi embrio transfer mora odgoditi i zametak zamrznuti zbog iznenadne bolesti žene, zbog neočekivane abnormalnosti maternice, zbog visokog rizika za hiperstimulacijski sindrom, za očuvanje plodnosti onkoloških bolesnika.

Nacionalno povjerenstvo mora odgovoriti i na pitanje liječnika što učiniti kada liječeni par ne prihvaća prijenos svih stvorenih zametaka iako su bili to potpisali.

Iz zamrznutih jajnih stanica u Hrvatskoj je trenutačno dvanaest trudnoća, što je uspješnost od 26,2 posto.