Zatrpani smo vijestima kako mladi napuštaju Hrvatsku, rijetko čujemo obratnu priču, kako se netko mlad, unatoč svim otežavajućim okolnostima, nakon završenog fakulteta u Zagrebu odlučio vratiti u rodni kraj. Jedan je od njih Matko Burić, dijete Drvenika, pitoresknog mjesta na jugu Makarske rivijere, poznatog po trajektnoj luci koja kopno povezuje s otokom Hvarom. Nakon gimnazije u Makarskoj Matko je u Zagrebu završio Fakultet političkih znanosti. Za sebe kaže da je organizirana i strastvena osoba koja ima izrazitu netoleranciju prema nepravdi i veliku energiju koju želi usmjeriti na promjenu stanja u svom kraju – na bolje.
– Prošle su gotovo tri godine otkako sam se iz Zagreba, u kojemu sam proveo jedanaest godina, odlučio vratiti u rodno mjesto, a glavni je razlog preuzimanje vođenja Turističke zajednice Drvenika, najmlađe turističke zajednice u Hrvatskoj – kaže Matko.
Iako je mogao graditi karijeru u Zagrebu, želja za promjenom bila je jača jer je, kako kaže, znao da će brže i učinkovitije dati svoj doprinos napretku društva kroz posao direktora turističke zajednice, nego, primjerice, u državnoj agenciji u kojoj je prije radio u glomaznom, birokratskom javnom sustavu. Na pitanje je li ikada požalio zbog odluke o povratku, Matko kaže da bi bio licemjer kad bi rekao drukčije jer, uz sve prednosti i ljepote Makarske rivijere, ponekad mu nedostaje urbani način života, ali, kako kaže, taj osjećaj otklanja konstantnim radom.
Mladi stalno odlaze iz manjih sredina, a Matko vjeruje da bi oni zapravo voljeli ostati, ali tu ne vide svoju budućnost jer im birokratiziran i korumpiran sustav ne dopušta da se razvijaju, zaposle i počnu stvarati.
Mladima nedovoljno prilika
– Boli me srce kad moram putem Skypea piti kavu sa svojim prijateljima u Irskoj. Iako sam sretan što im napokon vidim osmijeh na licu, znam da se iza njega krije mukotrpan rad i žalost što nisu kod kuće. Velika je tuga u meni zbog moje zemlje i rodnog kraja jer vidim i osjećam da odumiremo, ne samo demografski, nego i umno, a da u principu toga nismo ni svjesni – kaže Matko.
A svaki se problem, ako pitate Matka, može riješiti samo je za to potreban sveobuhvatan angažman svih uključenih u problematiku, znanje i volja.
– Hrvatska je jako centralizirana zemlja, pogotovo u poreznoj politici, i to se mora promijeniti. No ne vidim da se išta bitno radi po tom pitanju. Možemo riješiti i birokratizaciju sustava, korumpiranost i pravni sustav, ali ako se ne riješi problem centralizacije, opet će umirati dijelovi države koje se kolokvijalno naziva provincijama, iako provincija u ovako maloj, a tako prirodno bogatoj državi, nema i ne smije biti – ističe Matko.
Kad je došao na sadašnju funkciju, Matko je želio zabiti lopatu u svaki kutak mjesta jer se, kako kaže, u prethodnih petnaest godina do pojave Turističke zajednice Drvenik nije napravilo gotovo ništa. Pokrenute su akcije uređenja starih staza, čišćenja okoliša i humanitarne akcije, a odaziv mlađe populacije bio je fenomenalan. Već treću godinu zaredom manifestacije u Drveniku, njih više od 40 godišnje, funkcioniraju tako da domicilno stanovništvo, pretežno mlađe životne dobi, sudjeluje u svakom segmentu organizacije. Vidi se da mladi žele pomoći, da vole svoj kraj, ali im nitko do sada nije dao priliku. U njegovoj općini Gradac općinski prostori zjape prazni i propadaju, objašnjava Matko, umjesto da se stave u funkciju i ponude mladim obrtnicima ili startup tvrtkama, daju udrugama ili sportskim društvima kako bi se imali gdje okupljati i zimi kad je rivijera pusta.
Matko ističe da je ovo samo jedan banalan primjer nefunkcioniranja lokalne vlasti i objašnjava: – Zapinje se već na prvoj stepenici i ne može se krenuti na sljedeću, a to je koordinacija djelovanja s regionalnom ili državnom vlašću. Mladim ljudima treba dati priliku i velika će je većina uz malo podrške znati iskoristiti. Na dan stupanja na mjesto direktora došao sam s gotovom strategijom napretka Drvenika. Od prvih dana počeo sam provoditi svoj plan koji ima tri cilja: veću prepoznatljivost mjesta, osjetno povećanje broja dolazaka i noćenja te produljenje sezone.
Razvoj Drvenika Matko temelji na jačanju sportsko-rekreativnog i povijesno-arheološkog tipa turizma, ali stremi i prema novitetima u ponudi kojih nema u neposrednoj blizini. Traga za originalnošću jer je svjestan da se Drvenik ne može mjeriti s razvikanijim i naprednijim destinacijama Makarske rivijere, kao što su Brela, Baška Voda, Tučepi i Podgora.
Matko nabraja i što su u kratkom roku već ostvarili: – U samo tri godine izradili smo tri vidikovca na tri brdašca iznad mjesta, turistički valorizirali staru fortifikacijsku utvrdu Gradina, a paralelno je turistički valoriziramo i tiskanim djelom “Junakinje rata od Moreje”, prvom knjigom koju je dala tiskati Turistička zajednica Drvenik, koja govori o istinitom događaju – bici i junačkom otporu žena Drvenika protiv turskih osvajača, bici koja se upravo odvila na tom prostoru. Sagradili smo trim-stazu kroz prirodu ukupne duljine 2,6 kilometara s tri parka za vanjsko vježbanje na kojima je postavljeno deset sprava. Upravo smo u fazi realizacije i druge trim-staze koja će sadržavati još dva parka, turistički smo valorizirali staru pješačku stazu Alberta Fortisa koja vodi od mora do vrha Sokolić na Biokovu, a kojom se, kao što je to slučaj s utvrdom, nije moglo ni proći. Sagrađena je penjačka zona, dječje igralište te, u suradnji s ostalim turističkim zajednicama s rivijere, i biciklistička staza. Omogućeno je kupanje na dva nova kupališta, od kojih je jedno potpuno nova plaža dulja od sto metara, a uz to je sagrađena i plaža za pse. Napravljena je stilizirana mapa mjesta sa svim lokalitetima i zanimljivostima te je paralelno s tim postavljeno više od 120 putokaza i informativnih tabli na više od 30 punktova. Pokušali smo i pokušavamo biti drukčiji pa smo postavili i instalaciju Broken, na kojoj lokote ne stavljaju zaljubljeni parovi, nego osobe koje su okončale s nekim svoju ljubav. Upravo smo u fazi postavljanja spomenika miru, također turistički valoriziramo spilju kako bi služila kao prostor za određena društvena događanja. Među ostalim, u ponudi tijekom ljetnih manifestacija imamo filmske projekcije koje se gledaju na plaži iz udobnosti plažnih ležaljki, kao i specifično natjecanje za Drvenik – bacanje mandoline u more Jadransko, natjecanje nastalo kao odgovor na pjesmu Mladena Grdovića – nabraja mladi Burić.
Treba se imati kamo vratiti
Na pitanje kakvi su mu planovi, ističe da ostaje u rodnom kraju u kojemu se s njim skrasila i djevojka iz Zagreba pa uskoro planiraju i zasnovati obitelj. Kako kaže, želi donijeti promjenu jer si ne bi mogao oprostiti da mu dijete ode iz rodnog kraja samo zato što mu nije mogao pružiti barem dio onoga što bi mogao imati u gradu.
– Kad vidim stanje na općini Gradac, neangažiranost, propadanje infrastrukture i odlazak mladih, frustriran sam jer znam da uz malo želje i volje to možemo promijeniti. Zato ću se na ovogodišnjim izborima kandidirati za načelnika općine jer bih, za razliku od trenutačne pozicije, mogao puno više napraviti za šire područje. Ljudi moraju shvatiti da trebamo surađivati kako bi ovaj kraj opstao, a onda se i razvio. Bez jakog Graca kao centra općine, neće biti ni jakih mjesta u općini, a bez jake Makarske kao centra, neće biti ni jake rivijere i tako prema gore. Zato smatram da svojom mladenačkom upornošću i znanjem na poziciji koja je kudikamo odgovornija i više predodređena za iskorak i napredak mogu donijeti promjenu kakvu i zaslužuje općina Gradac i ovaj kraj na samom jugu Makarske rivijere, jednog od najjačih brendova hrvatskog turizma. Puno je onih koji žele ostati, ali i onih koji žude za povratkom, kada bi se samo imali kamo vratiti. Zbog njih i zbog budućih generacija moramo mijenjati stvari jer, kako pjeva Jura Stublić u svojoj pjesmi – samo jedno mjesto na svijetu se zove dom – zaključio je Matko svoju priču.
>> Dok Hrvati odlaze u Irsku, Irci iz nje sve brže bježe
>> Predsjednica Grabar-Kitarović: Hrvatska i Irska za EU jednakopravnih država
Čovjek je završio fakultet političkih znanosti; može li mi netko objasniti koji proizvodni sektor dotični fakultet servisira.