Milaković uzdrmao Pupovca, utjecaj mu slabi među Srbima

Iako je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) i dalje glavni predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, prvi krug lokalnih izbora pokazao je kako joj utjecaj polako slabi.

Rast Demokratskog saveza Srba, koji su stvorili upravo bivši SDSS-ovci, kao i sve veći broj nezavisnih lista iz redova pripadnika srpske manjine, dokaz su da i ti birači traže neka nova lica koja će ih zastupati.

Pravo na predstavnika

Srpske manjine ima više od pet posto u 10 od 20 hrvatskih županija pa bira svog zamjenika župana, a SDSS je osvojio sam šest mjesta zamjenika župana, dva u koaliciji sa strankama lijevog centra (u Primorsko-goranskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji), a osvojili su i znatan broj mandata u općinama i gradovima. Već u prvom krugu tako je SDSS dobio četiri načelnika općina, u Vrhovinama, Borovu, Negoslavcima i Markušici te isti broj zamjenika načelnika općine u Kneževim Vinogradima, Popovcima, Viljevu i Starim Jankovcima (tamo su jedini istaknuli kandidate).

DSS je sad dobio dva dožupanska mjesta u Sisačko-moslavačkoj te Požeško-slavonskoj županiji, vijećnička mjesta u većini lokalnih jedinica gdje su se kandidirali, a posebno su sretni zbog ponovnog osvajanja Vukovara. Tamo je predsjednik te stranke Srđan Milaković drugi put izabran za zamjenika gradonačelnika nakon što je sa stotinjak glasova razlike pobijedio SDSS-ovu Vesnu Vujić. Prvi put izabran je kao kandidat SDSS-a, a u vrijeme obnašanja mandata napustio je tu stranku i zadržao poziciju, da bi sada kao čelnik nove srpske stranke ponovno dobio potporu birača.

Na sceni su se pojavili i brojni nezavisni kandidati. Tako je nezavisni kandidat za dogradonačelnika Skradina Darko Gardijan koji ulazi u drugi krug izbora sa SDSS-ovim Nikolom Milovićem ovih dana odlučio protiv tog SDSS-ovca podnijeti žalbu nadležnom Županijskom izbornom povjerenstvu. On tvrdi da skradinski SDSS-ovci ucjenjuju birače srpske nacionalnosti, no nadležna tijela tek trebaju utvrditi koliko su te optužbe osnovane. Dodatni problem SDSS-u stvaraju napisi o navodnoj kupnji glasova o čemu su progovorili i birači dovedeni autobusima iz Srbije na birališta u Obrovcu. Slične informacije neslužbeno stižu i iz Karlovca, ali i drugih sredina. Predsjednik stranke Vojislav Stanimirović tvrdi, međutim, da nema ni govora o urušavanju ugleda SDSS-a.

– Radi se o pogrešnom dojmu medija zbog situacije u Vukovaru gdje je našu kandidatkinju pobijedio Srđan Milaković. Iako je naša kandidatkinja bila kvalitetna, Milaković je prepoznatljiviji i to je presudilo – tumači Stanimirović. Ističe da je SDSS na ovim izborima osvojio ukupno 192 mandata, 18 više nego što je imao. Predsjednik DSS-a Srđan Milaković tvrdi suprotno.

– Naš uspjeh u Vukovaru je važan jer DSS dosad nije mnogo značio, ali sada će steći prepoznatljivost. Pobijedili smo ondje gdje je SDSS bio siguran unatoč njihovoj snažnoj infrastrukturi – govori Milaković. SDSS-u zamjera da je zanemario pitanja prava pripadnika srpske manjine i da su se njegovi vođe fokusirali isključivo na rast budžeta Srpskog narodnog vijeća kojim su, tvrdi Milaković, održavali svoje pozicije i utjecaj. Smatra i da se SDSS duboko kompromitirao suradnjom sa svim vlastima na nacionalnoj razini.

Politički analitičar Žarko Puhovski nije iznenađen slabljenjem SDSS-a, no uvjeren je da će ta stranka bez obzira na sve i dalje ostati najjači predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj.

SDSS dosegnuo plafon

– SDSS je objektivno dosegnuo svoj plafon, pokupio je sve što je pokupiti mogao pa je logično da kad više ne možeš naprijed, kreneš unatrag. Općeniti je trend na političkoj sceni pluralizam, pa se to događa i među manjinama – kaže Puhovski. Ipak, dodaje, SDSS neće biti ugrožen.

– Dobro je da ima oporbe i među manjinama, no što ne vidim ništa konkretno u toj oporbi, nikakve konkretne politike osim animoziteta prema SDSS-u, nazovimo to familijarnim svađama – pojašnjava Puhovski. Efekti novih lica na srpskoj manjinskoj sceni su pozitivni, naglašava, ali sadržaji koje ta lica promoviraju zasad još nisu. Osim jačeg zalaganja za teme koje su bitne Srbima u Hrvatskoj, kao ključni problem izdvaja i činjenicu da srpska manjina, citiramo, katastrofalno stoji sa ženama.