Milanović: ACTA je legitimna, ali to ne znači da ćemo je potpisati!

Temelji kontroverznog međunarodnog trgovinskog sporazuma ACTA-e (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement) opasno se ljuljaju, a nakon što je, zbog zabrinutosti za slobodu interneta i sve masovnijih prosvjeda, stavljanje svog potpisa odgodila Njemačka, čini se da njegova ratifikacija neće ići glatko ni u ostalim zemljama.

Njemačka u svom stavu nije usamljena jer je od potpisivanja odustala i Slovačka, a ratifikaciju u parlamentima zamrznule su Poljska, Češka, Letonija i Bugarska iako su bile stavile potpis na sporazum. Slične poteze najavljuje i nova slovenska vlada. Bez obzira što još nismo među potpisnicima, o ACTA-i se govori i u Hrvatskoj, posebno nakon što je prošloga tjedna predsjednik Josipović svojom podrškom sporazumu izazvao negodovanje internetske zajednice. I dok Josipović ACTA-u vidi kao alat za borbu protiv internetskog piratstva i napominje da je nedopustivo krasti sadržaj s interneta jer od njega autori žive, iz Vlade ipak stižu nešto blaži tonovi. Stav je da se najprije treba sve proučiti, odvagnuti, pa tek potom donijeti odluka o eventualnom potpisivanju.

 – Interesi ACTA-e su legitimni, ali nipošto se ne smiju ostvarivati pod cijenu povrede ljudskih prava i privatnosti – kaže premijer Zoran Milanović koji je i osobno vrlo zainteresiran za ovu problematiku te proučava sve argumente za jedan i drugi stav. Napominje da puno toga ide u prilog održivosti aranžmana, ali da to nipošto ne znači da će Vlada potpisivati sporazum koji bi na bilo koji način predstavljao povredu građanskih prava i sloboda.

Polazeći od toga da se Hrvatskoj u odnosu na pitanje eventualnog pristupanja ACTA-i doista nigdje ne žuri, u Vladi se upozorava na činjenicu da neke zemlje EU koje su potpisale sporazum sada od njega odustaju. Razmišlja se o tome da treba reformirati autorsko pravo, da ga treba i zaštititi, ali ne pod svaku cijenu i na svaki način. U redovima izvršne vlasti također se mogu čuti razmišljanja kako u današnjem svijetu ne bi ni mogao opstati sporazum koji bi značio ukidanje privatnosti građana i ograničavanje interneta. To su, uostalom, pokazali i prosvjedi protiv ACTA-e, kaže jedan naš sugovornik i dodaje da je problem što se cijeli sporazum počeo potpisivati podalje od očiju javnosti, a to je unaprijed stvorilo nepovjerenje prema njemu. Iako se u Vladi još sve važe, razmišlja se o smjeru po kojemu bi se autorska prava mogla štiti kroz nekoliko stupnjeva upozorenja. To bi značilo da bi se u slučaju ilegalnog korištenja sadržaja, korisnika moglo na to upozoriti, a tek kada bi se oglušio na nekoliko upozorenja, mogle bi se primijeniti kazne. Za takvo rješenje, koje se u ovome trenutku čini kao eventualno prihvatljivo, odlučila se Francuska.

ACTA je, podsjetimo, trgovinski sporazum koji predviđa zajedničku borbu za zaštitu intelektualnog vlasništva, tj. protiv krivotvorenja robe, lijekova, patenata... Posebno je naglašena i borba protiv piratstva na internetu, tj. skidanja sadržaja za koji nisu plaćena autorska prava. Iako na prvo čitanje sve zvuči logično, protivnici sporazuma ističu da je on neprecizan te da ostavlja prostor za uvođenje cenzure. Većina prosvjednika koji su se u subotu okupili u stotinama europskih gradova, uključujući i nekoliko hrvatskih, smatra da bi sporazum vlasnicima autorskih prava dao prevelike ovlasti. Oni bi između ostalog, prema mišljenju protivnika, mogli utjecati na operatore koji bi pratili korisnike i onomu tko skine, npr. film, trajno onemogućiti pristup internetu.