Posvađali se oko nepromjenjivosti granica na Balkanu. Prvi susret Vučića i Milanovića

Slovenski predsjednik Borut Pahor ugostio je danas na Brdu kod Kranja čelnike zemalja zapadnog Balkana na 10. summitu hrvatsko-slovenske diplomatske inicijative Brdo – Brijuni, kojoj je cilj ubrzati integraciju zapadnobalkanskih zemalja u Europsku uniju. Uz supredsjedatelje inicijative Pahora i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, na sastanak su došli svi čelnici zapadnobalkanskih zemalja, predsjednici Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije Ilir Meta, Milo Đukanović, Stevo Pendarovski i Aleksandar Vučić, članovi predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, kao i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, što se samo po sebi smatra velikim uspjehom, pogotovo nakon nedavne objave navodnog slovenskog non-papera, kojim se predlaže novo prekrajanje zapadnobalkanskih granica, što je izazvalo burne reakcije u regiji.

“Može, ali bez Srbije”

Bio je to i prvi susret Milanovića i Vučića otkako je Milanović izabran za predsjednika, a prema riječima predsjednika Srbije, razgovor Vučića i Milanovića bio je “pristojan i kratak”.

– Mi znamo njegove stavove, on zna naše i tu se nema što dodati ili oduzeti – kazao je Vučić, koji smatra da nema razloga da u skorije vrijeme ne dođe do poboljšanja odnosa Zagreba i Beograda. Vučić, koji je prvi napustio sastanak, poručuje da Srbija želi dobre odnose s Hrvatskom, ali ne misli da Srbija “mora bilo kome u Hrvatskoj podilaziti, niti itko u Hrvatskoj mora podilaziti Srbiji”.

Diplomatsku inicijativu za europeizaciju zapadnog Balkana pod nazivom proces Brdo pokrenuo je Pahor kao slovenski premijer još 2010. s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, a inicijativa je u međuvremenu, i to na inzistiranje tadašnjeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, preimenovana u proces Brdo – Brijuni.

I kao što je Pahor tom inicijativom prije 11 godina zapravo želio amortizirati štetu koju je slovenska diplomacija pretrpjela zbog jednogodišnje blokade Hrvatske i tvrdoglavog stopiranja procesa proširenja Europske unije, Pahor je današnji sastanak iskoristio kako bi pokušao umanjiti štetu koju je slovenskoj diplomaciji donijela objava non-papera o prekrajanju zapadnobalkanskih granica, u čijoj je sjeni protekao cijeli sastanak. Kontroverzni non-paper, koji je izazvao burne reakcije u regiji, pripisan je slovenskom premijeru Janezu Janši, što on uopće nije pokušao uvjerljivo demantirati.

Pahor je za ovu priliku prilagodio retoriku. Dok je u ožujku čelnike bosanskohercegovačkog predsjedništva iza zatvorenih vrata pitao je li moguć “miran razlaz” BiH, što je javnosti otkrio Komšić, sada je predložio potpisivanje deklaracije o nepromjenjivosti granica, što je izazvalo burnu reakciju predsjednika Srbije, koji je tijekom beogradskog sastanka s Pahorom postavio pitanje zašto se o nepromjenjivosti granica govori sada, a nije 1991., kada je “razbijana SFRJ”, ili 1998., na početku “secesije Kosova”, ili 2008., kada je Kosovo jednostrano proglasilo neovisnost.

Bio je to hladan tuš za slovenskog predsjednika, koji je načelo o nepromjenjivosti granica pokušao ugraditi u deklaraciju koju su čelnici inicijative Brdo – Brijuni trebali potpisati na Brdu kod Kranja. Zato je Vučić zahtijevao da se u prijedlog deklaracije ubaci amandman kojim je zaključak o nepromjenjivosti granica dopunjen tvrdnjom “a u skladu s Poveljom UN-a i odlukama tijela UN-a, s obzirom na to da UN rezolucijom 1244. priznaje teritorijalnu cjelovitost Srbije. Znajući da njegova dopuna neće biti prihvaćena, Vučić je ostalima poručio da mogu prihvaćati što žele, ali bez Srbije, a čelnici inicijative danas ni nakon trosatnih razgovora nisu uspjeli usuglasiti dio deklaracije koji odnosi na nepromjenjivost granica, koji je na kraju ispao iz završne deklaracije.

Deklaracija o EU budućnosti

Druga Pahorova glavna inicijativa odnosila se na ubrzanje proširenja EU, što je uključeno i u završnu deklaraciju. Slovenski predsjednik, naime, uvjeren je da je prijem zapadnobalkanskih zemalja u Uniju geopolitičko pitanje i da Unija mora primiti sve članice inicijative u svoje redove manje ili više istodobno, odnosno u paketu, iako ni o tome danas nije postignut konsenzus, premda je to, s obzirom na aktualno raspoloženje u EU i nezainteresiranost za proširenje, kao i stanje u zemljama aspiranticama, u sadašnjim okolnostima gotovo neostvarivo. Kriza zbog pandemije COVID-19 situaciju u tom pogledu dodatno je pogoršala, unatoč optimizmu na Brdu kod Kranja i izjavama hrvatskog predsjednika da će upravo na Brdu biti napravljen korak naprijed u tom pravcu. Proširenje Unije na zapadni Balkan daleko je od uspješne priče..