Predsjednik Republike Zoran Milanović boravio je u petak u Oklaju, u Općini Promina, na obilježavanju Dana sjećanja na vojne i civilne žrtve prominskog kraja u Domovinskom ratu i 139. obljetnice osnutka Općine Promina, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Predsjednik Milanović je u pratnji načelnika Općine Promina Tihomira Budanka i gradonačelnika Grada Knina i izaslanika župana Šibensko-kninske županije Marija Ćaćića obišao Spomen sobu u zgradi Općine Promina te položio vijenac i zapalio svijeću ispred središnjeg Spomen križa u čast poginulih branitelja i civila prominskog kraja u Domovinskom ratu.
Predsjednik je potom sudjelovao na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina. "Ovdje dolazim drugu godinu zaredom zato što sam prepoznao, shvatio, vidio da je ovo mjesto jedno od onih rijetkih mjesta u Hrvatskoj koje nosi neki poseban teret onoga što se događalo u ratu za što krivci i odgovorni nisu nikada pronađeni, a neće ni biti, da se ne lažemo“, rekao je predsjednik Milanović posebno se obrativši obiteljima poginulih hrvatskih branitelja i civila.
Promina je, kazao je, mjesto koje predstavlja ogledni primjer suradnje, dijaloga i kulture koja uvijek uključuje dvije strane. "Bio bih sretan da ovdje vidim predstavnike srpske nacionalne zajednice, ne kao nosače križa i nekoga tko preuzima teret i odgovornost za zločine, nego naprosto nekoga tko pruža ruku. Kao što radimo mi, kao što to radim ja na nizu stratišta srpskog naroda, od onih malih do onih većih stratišta. To je nekako fer, ali nažalost i ove godine ništa od toga”, rekao je.
Milanović je pohvalio taj kraj zbog uspješnosti u korištenju novca iz EU fondova istaknuvši 20-tak milijuna povučenih sredstava za projekte.
"20 milijuna je ogroman novac, ogromna sredstva, promijenjeni životi, standardi za ovako malu sredinu. Imam puno svjedoka da sam vas često, baš imenom Promine pronosio po gradovima i općinama Hrvatske i govorio kako je to primjer jedne male općine, bez obzira tko je na vlasti. Ovdje ljudi funkcioniraju kao braća i sestre“, rekao je i dodao kako je to nažalost jedan od rijetkih primjera takve uspješnosti.
"Novac iz EU fondova rijetko odlazi na velike i kapitalne stvari koje znače drukčiji život, kao što je Pelješki most u koji je uloženo puno nada, iluzija, ali i krvavog rada naših ljudi, naših upravljača kroz zadnjih 15 godina i više. Europska unija nam je dala nešto, nije nam dala dovoljno, moramo uzimati više, moramo se boriti za svoja prava. To je naš novac, to je naš most. Želim vam da budete uspješni, i da budete neumoljivi u uzimanju tog novca i da se borite s birokracijom“, naglasio je predsjednik Milanović.
Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata, Marijan Mareković.
"Izgradnja Pelješkog mosta bilo je najbolje rješenje"
Predsjednik Milanović rekao je u Promini kako je pozivnicu za sudjelovanje na otvorenju Pelješkog mosta dobio od ministra prometa Olega Butkovića i HAC-a te je ustvrdio da je most bio najbolje rješenje za Dubrovačko-neretvansku županiju koja je prekinuta teritorijem BiH.
Na konstataciju novinara da se prije desetak godina pitao je li ta investicija isplativa, predsjednik je rekao kako to 2012. nije govorio jer je tada počeo raditi na realizaciji mosta, ali prije toga jest kada mu je kao premijeru na stolu ostao ugovor o izgradnji.
"Vi ne biste radili besplatno, pa tako nisu htjeli ni izvođači, a mene je nakon izborne pobjede dočekao ugovor koji sam mogao krenuti ispunjavati bez novca, a situacija je bila katastrofalna ekonomski, ili raskidati taj ugovor uz dogovor s izvođačima koji su bili s jedne strane protiv, ali su bili svjesni da je to potpuno nerealno i da je prethodna vlast ostavila mačka u vreći", rekao je te objasnio kronologiju događaja.
Između ostalog, rekao je kako su prvo počeli istraživati koja je varijanta - tunel, trajekti, neumska obilaznica, most - najpametnija jer je to tražila EU, zatim su išli u izradu projekta, sve je bilo zrelo za evaluaciju u ljeto 2015. kada je on još bio premijer, a iz Bruxellesa je došlo pozitivno mišljenje te je kasnije posao dobila kineska firma.
Podsjetio je i kako je ta priča o Pelješkom mostu krenula od pokojnog Ivana Šprlje, SDP-ovog župana Dubrovačko-neretvanske županije, u kampanji 1997. godine.
Hranj imenovan na četiri godine
Govoreći "o glasinama koje ministar obrane Mario Banožić pušta da će umiroviti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja" rekao je: "Hranj je imenovan na četiri godine dogovorom mene i Plenkovića i čak odlukom Krstičevića koju je dao naknadno što to dodatno osnažuje. Ali to nije dovoljno da na pitanje medija on ne da nikakav odgovor".
Upitao je i je li Banožić bio u DORH-u zbog pogodovanja u Državnim nekretninama koji to radi, rekao je, s pozicije vlasti.
"Ne, nego se propitkuje kad je moja supruga išla u školu radi razlike u četvorki i petici. Četvorka i petica nije kao kad prodaš ispit, ogromna je razlika. Kad prodaš ispit, prodao si prolaz, a ovo je godišnji rad. Ili kad kupiš doktorat u Osijeku kao mnogi, uključujući ovog o kojem pričamo, a za to nitko ne odgovara", rekao je Milanović.
Na pitanje o izostanku dogovora oko dodjele počasnih činova, upitao je zašto bi bilo dogovora i podsjetio da je ministra čekao godinu dana da mu predloži kriterije, pa da ih on kao predsjednik donese.
"Godinu dana čekam, ma ni isprike, ni neću, ništa. Gotovo je, ljudi koje sam u prvoj fazi nagradio su ljudi koji već imaju godina pa da za života dobiju to priznanje. Ubuduće ćemo raditi bez ministra, on smišlja druge spačke", ocijenio je Milanović.
Milanović o rezoluciji Bundestaga o BiH
Milanović je osudio rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini i prozvao vlast u Hrvatskoj da "šuti" na "svinjarije" iz Berlina.
"Hrvatska je oslobađala i Bosnu i Hercegovinu i sad ju se tretira kao okupatora. Njemački parlament na inicijativu muslimanskih lobista iz SPD-a, bošnjačko muslimanskih lobista, nova generacija političara, toksična sorta, donosi tako neizbalansiranu rezoluciju", rekao Milanović.
Predsjednik je poručio šefu hrvatske diplomacije Gordanu Grliću Radmanu da to "jest njemačka politika" nakon što je ministar vanjskih poslova rekao da ta rezolucija "ne odražava službeni stav Njemačke".
Milanović tu rezoluciju opisuje "naputkom izvršnim vlastima kako da se ponašaju".
"To što si agronom i stručnjak za rasplod svinja, ne znači da nakon 30 godina ne moraš znati osnovne stvari. Njemački parlament, Bundestag, se bavi unutarnjim problemima Bosne i Hercegovine i imaju velike dizajne za BiH. Hrvatski parlament šuti, umjesto da donese istu takvu deklaraciju, ali suprotnog sadržaja i kaže: Gospodo, dok je Hrvatske to neće proći", istaknuo je predsjednik, dodavši da se neće ratovati zbog toga.
Hrvatska je branila BiH da bi "mi danas trpjeli svinjarije iz Berlina, da nas se optužuje da smo remetilački faktor, da komadamo BiH i na sve to naša vlast šuti. Defanzivno, kukavički, jadno", rekao je Milanović.
Lokalni mediji su u srijedu prenijeli da su Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt i njegov pravni tim pripremili nacrt izmjena zakona, uključujući novi način biranja zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
"Koliko mjeseci ga ja pozivam da to napravi? I sad frajer to stvarno radi", komentirao je hrvatski predsjednik.
Milanović je dodao da se "nadao" tome no "istovremeno se pribojava" jer se to čini "bez konzultacija s Hrvatskom".
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) su tijekom ranijih neuspjelih pregovora o izmjenama izbornog zakona inzistirale da se hrvatski klub u federalnom Domu naroda dominantno popunjava iz sastava skupština onih županija u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.
Navodni dokument OHR-a predviđa da bi se ubuduće u klubove naroda delegiralo zastupnike tri konstitutivna naroda samo iz onih županija u kojima oni čine najmanje tri posto stanovnika.
"Ovo je pitanje političkog opstanka za Hrvate. U kantonima u kojima Hrvata odavno nema i dalje se biraju hrvatski predstavnici. Čista farsa. Tko ih bira? Bošnjaci. Koga biraju? Vrlo često Bošnjake. Sada neke Hrvate koje su kupili za teglu kikirikija", rekao je Milanović.
"Sad se natežemo oko toga hoće li prag biti tri ili pet posto (...) Ono što je najstrašnije u cijeloj priči je što Hrvati uopće ne žele te predstavnike. Oni žele da ih se makne, da ih se tamo uopće ne bira, nego da ih se bira tamo gdje ima Hrvata", dodao je.
VIDEO Donesena odluka o imenu mosta koji spaja kopno s Pelješcem: 'Jednostavno je, lako pamtljivo'
Ma to predsjedniče ! Poslije Banožića opleti po Bundestagu.Oni će se nama nešto prnjositi !? Ti i takvi Njemci,bljak.P.S kad ti je Vučić nezvan skoro upao u kuću nigdje te nije bilo.Nigdje.