Političare slušamo svaki dan, no onome što i kako oni govore docentica Tamara Gazdić-Alerić s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu zagrebačkoga Učiteljskog fakulteta i docent Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta, posvetili su posebno istraživanje. Kako podsjetiše, jezik služi da bismo drugima prenijeli neki sadržaj, opisali što jesmo i u čemu se razlikujemo od drugih, ali može služiti i tome da nešto prikrijemo ili da nekim manipuliramo, pa su analizirali predizborne govore čelnika trenutačno najjačih triju političkih opcija u nas – Zorana Milanovića, Tomislava Karamarka i Bože Petrova – izrečene tijekom rujna i listopada u jeku izborne kampanje.
Milanović o bližoj prošlosti
Proučavali su što politički trojac kaže o sebi, a što o svojim protivnicima. Jer, naglasili su stručnjaci, politički je govor vrlo moćno oružje, a u hrvatskoj javnoj komunikaciji često ne postoji odgovornost za javno izgovorenu riječ, potencira se polarizacija i podjela na “mi” i “oni”, te se nerijetko govori paušalno, površno i omalovažavajući druge. I što je pokazalo istraživanje?
– Milanović se jako slikovito izražava i kad govori o sebi i kada govori o drugima. Od njih trojice najčešće upotrebljava prvo lice jednine, čime se ističe kao pojedinac, dokazuje svoju osobnu uključenost, pokazuje samouvjerenost i prihvaća osobnu odgovornost. Političari uobičajeno govore u prvom licu jednine ističući posebno zamjenicu “ja” kada žele nešto naglasiti ili pripisati samo sebi. Kada žele podijeliti odgovornost, govore u prvom licu množine, “mi”. Petrov i Karamarko uglavnom govore u prvom licu množine, čime žele izgraditi identitet skupine. Milanović je više govorio o bližoj prošlosti, što su učinili na vlasti, jako ističući da su oni u SDP-u domoljubi. Protivnike je znao opisivati riječima neprimjerenim javnoj komunikaciji i bez navođenja argumenata, što nije rijetkost i u govorima drugih političara. Ipak, priznao je HDZ-u da su više zaslužni za stvaranje hrvatske države, kao što je priznao da su i oni u SDP-u “tu i tamo griješili”. U odnosu na ostalu dvojicu političara, njegovi govori obiluju raznim retoričkim figurama, frazemima, čestim usporedbama osobina SDP-a s osobinama različitih životinja i slično – kazaše stručnjaci.
U istraživanim govorima Karamarka i Petrova istaknuli su više okrenutost budućnosti, isticanje onoga što će napraviti i pritom su obojica bili jasni i konkretni.
Petrov stalno o promjenama
– Karamarko kaže da oni nude viziju bolje budućnosti, ali i naglašava ulogu HDZ-a tijekom 90-ih te u svojim govorima ističe hrvatski kulturni i nacionalni identitet.
Petrov često naglašava kako oni u Mostu žele promjene. Jedino što Mostu zamjera jest to što se nisu i prije uključili u politiku. Ponavljao je da nisu ni lijevo ni desno, te si je na taj način davao mogućnost pregovaranja – kažu naši sugovornici.
>> 'Nisam Superman. Zna se tko će biti centralna točka u vladi, to je svakako premijer'
>> Milanović: Komunisti su u HDZ-u, ja nisam komunist, ja sam moderni hrvatski socijaldemokrat
jedino što Milanović radi jeste da sije mržnju i to ne govorom već sada siktanjem.ovo što on radi nikako se ne može nazvati govorom u javnom prostoru.