Obzirom da ministri u Vladi Zorana Milanovića često svoje mišljenja o nemoj aktualnoj temi prije objave na Facebooku ili Twitteru nego ustaljenim medijskim procedurama nije bilo iznenađenje da se i sam premijer pojavio na #VladaUp-u, druženju s tviterašima.
50 najbržih tviteraša osvojilo je tako ulaznicu u Banske dvore i mogućnost da prvi puta sudjeluju u svojoj "presici" s premijerom Milanovićem koja se odužila na čak dva sata. Bilo je tu raznih pitanja, više stručnih - tehnoloških i gospodarskih, nego političkih, ali zadrške nije bilo. Tviteraši su najviše ispitivali premijera o problemu zapošljavanja mladih, porezu na samce kao novom utegu i kada će država konkretno više uložiti u IT strategiju i olakšati otvaranje novih tvrtki.
Donosimo vam pregled pitanja i odgovora:
Kada će se smanjiti broj nepotrebnih državnih agencija?
- Ima jako puno agencija, to je nešto o čemu smo govorili 2007. Ima ih puno i velik je broj uvjetovan pravilima EU. Nije to baš netko ovdje izmislio da bi zaposlio rođake i prijatelje. Ipak, puno ih se osnovalo, možda i previše, čak su i plaće neujednačene, imaju bitno veće plaće od državne uprave, tu ima neregularnosti.
Kad ćemo riješiti krug koji je otvoren vezano uz nelikvidnost plaćanja?
- Taj krug prvo kreće od države, država je bila tu selektivna, a kada je selektivna, to znači da prema nekome ispunjava obvezu, a prema nekome ne. To je pitanje urednosti države prije svega, stečaja, da se ne čeka, temelj je potreban, njegovo odgađanje samo produbljuje nevolje.
Ima li Vlada planove za poticanje strukturnih europskih fondova u smislu educiranja građana?
- Neke su države jako slabe za privlačenje tih fondova, neke su vrlo dobre. Na nama je da taj novac uzmemo. Kohezijska politika srce je europske politike. Moramo ući na jedno veliko tržište na kojem smo zadnji put bili u vrijeme Austro-Ugarske, sad imamo istu situaciju nakon skoro 100 godina, tako da ulazimo u prostor gdje ima posla, kruha i ambicija za nas. Tu se točno vidi koliko je koja država razvijena. U Europi postoje rat između prijatelja kohezije i prijatelja boljeg trošenja, tu se vodi borba, nama je u interesu da taj novac bude na raspolaganju, da izvučemo novac. Razvojne razlike između bogatih i siromašnih se smanjuju.
- Smatrate li da je porez za samce svojevrsna kazna svima koji nisu imali mogućnost da dobiju dijete, koji su uspješni u svome poslu i mogu pokrenuti Hrvatsku. Hoćete li poticati lažne brakove? Smatram da kažnjavate uspješne ljude koji su samci i nisu imali tu sreću da nađu partnera?
- Hrvatska je bila uvijek dio zapadne kulture, ali malo na njegovu repu. Ovo je jedno kronično stanje koje napreduje, za 10 godina bit će još više samaca, ima jako puno samohranih roditelja i majki. To je posljedica našeg vremena, biti samac je izbor i mislim da ne bi trebao biti penaliziran. Moram priznati, bez namjere da podcjenjujem svoje suradnike, smatram da je to jedan oblik penalizacije ponašanja koje je tradicionalno bilo društveno nepoželjno, ali više nije. Pokrenite raspravu o tome, malo veću.
Hoće li Vlada poduzeti nešto u vezi s ubrzanjem širenja optičke mreže?
- Da. U dogovoru s operatorima moramo dovesti kvalitetu usluga svugdje.
Hoće li porezi na plaću jednog dana biti zbilja manji?
- Ukupno opterećenje plaće u Hrvatskoj je nekakav europski prosjek, nije ekstremno. Problem je kako se to troši. U Hrvatskoj je problem neracionalnost.
Na burzi rada najviše je nezaposlenih žena. Bilo je pitanja da ćete pokrenuti samozapošljavanje žena kroz poticaje Ministarstva poduzetništva. Hoće li se realizirati to?
- Ministarstvo poduzetništva imat će dosta sredstava za te vrste poticaja, načelno mogu odgovoriti – da. Ako privatno poduzetništvo ne doprinese gospodarskom rastu onda ništa od toga, država je tu da da poticaj. Kako postotak visokoobrazovanih raste, većina su žene.
Kada ćete započeti najavljivanu decentralizaciju?
- Hrvatska ima 500 i nešto općina, svaka treba ostati, ali s jasno definiranim ovlastima. Decentralizacija ne znači samo decentralizaciju novca nego i odgovornosti. Županije i gradovi će biti odgovorni za sve ono za što je odgovorna sada država i da će u slučaju problema građani njima dolaziti pod prozor, a ne Banske dvore. Ako županije i gradovi hoće bolnice, evo vam bolnice, država će se brinuti o četiri klinička centra. Ali zanima me, kad bi se takvu anketu provelo među aktualnim političkim izabranicima, koliko bi njih reklo da. Novac sigurno žele, ali odgovornost ne.
Kada ste mislili provesti reformu visokog obrazovanja i kada Vlada misli poticati zanimanja koja nam trebaju? Treba li nam toliko ekonomista?
- Slažem se potpuno. Država mora diskriminirati, mora donositi odluke što su prioriteti. Nije ista situacija, treba vam toliko i toliko ekonomista. Ekonomija je totalna disciplina, obuhvaća sve. Naša ekonomija obrazuje ljude za biznis-škole, pitanje je koliko bi ljudi sami htjeli sudjelovati u tome. Neka obrazovanja država svakako treba ocijeniti kao prioritetna, no što ćemo ako nam odu za deset godina u Austriju i Njemačku. To je dvostruki gubitak.
Postavljate visoki stupanj političke odgovornosti u vladi, za razliku od prethodne, ali ne bojite li se da dajete krivu sliku javnosti ako neki ministri daju ostavke zbog svojih postupaka, a neki ne?
- Važno je tko govori i što govori, nije važno kako se to govori. Ne volim polaziti od premise kakav je dojam. Ovo je je drugačije doba. Moraš odlučiti vodiš li prema ciljevima ili anketama. Dobro je da se o tome razgovara i kad su u pitanju ove nesreće, ostavke... Neću dopustiti da Čačić bude žrtva svoga lošeg ili grubog stila, sve što sam znao prije dvije godine, znam i sad. No nisam znao da je vozio 200, 180 nego bitno manje, morao sam mu vjerovati na riječ. Dvoje je ljudi usmrćeno, nije ubijeno. Ima još ljudi koji su se okretali na cesti, no to nema veze s etičkim problemom. I sam sam skoro sa starijim sinom izgubio nadzor na cesti, no nisam. To je bila desetinka sekunde. Sve je isto kao i prije dvije godine.
- Hoće li se promijeniti sustav davanja imena firmama gdje smo ograničeni samo na hrvatski i latinski jezik?
To mi se uopće ne sviđa. Fakat, to mi je glupo i to ne štiti hrvatski identitet.
Zašto niste smanjili stopu PDV-a kako bi se povećala potrošnja? Hrvatska postaje preskupa, ljudi ne mogu ići na more, zašto se nije išlo na to da se spuste cijene?
- Tih dva posto PDV-a nema nikakvog utjecaja na turističku sezonu. Na neke je cijene to utjecalo, na neke nije. Napravili smo to iz fiskalnih razloga, da taj manjak u proračunu kompenziramo. Skinuli smo doprinose za zdravstvo, a ovo smo, računajući na izvjestan prihod od PDV-a, pretovarili na sve koje su u potrošnji. Velika Britanija to nije napravila, to je država koja nije u euru. Nema konkurentnu industriju, ima proračunski deficit. Da su u eurozoni, izbacili bi ih odmah van.
Kada ćete smijeniti ravnatelja SOA-e?
- Tom čovjeku uskoro istječe mandat. Nismo tu provodili nikakve provjere, bez obzira na pitanja koja imamo, ali nemam više nekakav motiv za to s obzirom na to da je situacija bolja nego prije 10 godina. To će se riješiti do kraja godine.
Kako komentirate izjavu Ive Josipovića da trebate dobro razmisliti o tome treba li Čačić ostati u Vladi? Kako ocjenjujete prvih šest mjeseci rada Vlade?
- Na prvo pitanje sam već odgovorio. Ne samo da sam odgovorio nego sam i govorio, što znači da sam prije toga i razmišljao, pa makar i pogrešno. To radim već dvije i pol godine. I to što sam razmišljao sam i govorio. A stil gospodina Čačića nije čak ni njegov problem nego problem i stvar njegove stranke. U šest mjeseci smo pokušali puno, to je prekratko vrijeme da bi se nešto dogodilo. Svi oko nas su u recesiji, Njemačka je jedva iznad vode. Mi u iduće četiri godine mislimo voditi zemlju. Ljudi s kojima mi surađujemo su iznamni operativci. To su ljudi koji idu za rezultatima, neki se nazivaju i buldožerima.
Hoće li kriteriji upisa biti znanje djece ili ocjene koje donose na upis?
- Djeca su upisivala najbolje škole sa dodatnim bodovima na temelju alergija na pelud. Od slobodnih aktivnosti balet i muzička škola je jedno, a tko se bavi profesionalno sportom ništa ne vrijedi. Skužio sam tu muljažu prije dvije godine. S druge strane, znanje djece je teško ocijeniti i moramo vjerovati standardu koji imamo.
Hoćemo li usklađivanjem monetarne politike sa EU učiniti nešto da se smanje kamatne stope?
- To se neće mijenjati retroaktivno. To su ugovori koji su potpisani, to se ne može mijenjati. Kamatne stope nisu iste u svim zemljama EU, u Mađarskoj su veće nego u Hrvatskoj. Ovisi jeste li u eurozoni ili niste. To će se sve prije svega tržišno regulirati. Cijena vaše kamatne stope neće se smanjiti, a ni moje. Nećemo obećavati bajke, ušli ste kao punoljetna osoba u to.
Zašto se Crkvi ne srežu novci?
- Država daje Crkvi nekoliko stotina milijuna godišnje i ne mislim da je to puno. Ne žive oni luksuzan život. Malo tko od nas živio bi tako, nitko zapravo. Problem je jedino imovina, no to su komplicirani imovinsko-pravni odnosi koje je teško riješiti.
Reci mu da promjeni stil!