Tijekom posjeta Rabu, predsjednik Vlade Zoran Milanović odgovarao je na novinarska pitanja. Tako se osvrnuo i na jučerašnje predstavljanje gospodarskog programa HDZ-a te najavu moguće devalvacije kune.
Podsjetio je kako je već ranije rekao da smatra da je gospodarski program intimna nacionalna stvar.
– Niz ovih stvari koje radimo strani investitor ili konzultant ne bi vam savjetovao. Jer tu nije sve poslovna logika. Savjetovati se s pametnim ljudima i u Njemačkoj i u Austriji i u Americi, uvijek. Ali, da pišu programe, to ne razumijem. Dakle, znam da tu ima pametnih ljudi, za neke od njih sam čuo, ali oni ne mogu raditi hrvatski gospodarski program. Ja to ne bih imao obraza priznati – kazao je.
Opasna devalvacija
Što se tiče devalvacije kune, naglasio je kako je ona opasna zbog dva važna razloga.
– Prvo, zbog toga što značajan broj građana ima kredite u devizama, u stranim valutama, i oni bi time bili dovedeni praktički na rub egzistencije. HNB već godinama jakim i čvrstim deviznim rezervama, komforno i elegantno štiti tečaj kune prema euru, i tako će i nastaviti dok sam ja premijer. To se neće dirati. Ali ima jedan dublji problem ovdje, o kojem se manje govori, a to je pokušaj da se devalvacijom, dakle smanjenjem vrijednosti kune, kao "fol" stekne veća konkurentnost u izvozu. To je prevara. To je zabluda – rekao je i dodao da se konkurentnost ne postiže devalvacijom nacionalne valute, nego ulaganjima.
– Ulaganjima poput pročistača. Možda to nije neko poetsko mjesto, ali to je ekologija, čistoća, za goste koji će doći iz najbogatijih dijelova Europe ovdje potrošiti novac. Ulaganjima u hotele u koje se u Hrvatsku u ovom trenutku ulažu stotine milijuna, preko milijardu eura. U hotele koji će biti svjetska razina. Taj novac se ne može vratiti devalviranom kunom. Na tome se ne može zaraditi tako da kuna padne 15 ili 20 posto. To treba naplatiti najviše što se može. A da budemo konkurentni Grcima, Talijanima Turcima i ostalima – kazao je.
Istaknuo je da se radi o varci kojom se „Hrvate pokušava uvjeriti da će biti konkurentniji ako im kuna bude slabija prema euru. Neće. Bit će slabiji. Izvozit će slabije proizvode, proizvode manje dodane vrijednosti. Očekujem od naših političkih suparnika da se istog trena od toga čvrsto ograde. Jer ako je to poruka za Hrvatsku, onda ja kažem: ne. Borit ću se protiv toga svim sredstvima“.
Borba za ulaganja
Upitan o datumu održavanja parlamentarnih izbora, predsjednik Vlade rekao je da su redovni izbori, kada su potpuno u skladu s Ustavom, četiri godine nakon isteka mandata, dakle u veljači 2016.
– A kada će biti, u ovom trenutku to ne mogu reći jer to ne ovisi samo o meni. Radimo, provodimo socijalne mjere, borimo se za standard građana, borimo se za ulaganja, borimo se za gospodarski rast koji dolazi, on je tu, to je očito. I ono što je najvažnije, borimo se za radna mjesta.
Istaknuo je da dok ljudi ne budu imali više posla, ni gospodarski rast nije nešto čime ćemo moći mahati ponosno kao zastavom, ali i dodao da je dobro što se stvari kreću naprijed.
– I zato želimo da se vidi ono što radimo, da ljudi neke stvari racionalno vide. Znam da je to teško. Čuli smo jučer da se rezultati vide nakon 5 godina. Drago mi je da to čujem. To su rekli naši politički konkurenti, Rezultati se počinju vidjeti. Ali na trulim temeljima se teško gradi. Hrvatska se mora izliječiti od toga da donosi mjere preko koljena i da se zavarava time da od betona, pijeska, cigle i šljunka može biti bogata država. Ne može. Ali može biti od naprednog turizma, od napredne brodogradnje, brodova koji se u Hrvatskoj počinju graditi, koji su skupi brodovi, čiji kupci traže kvalitetu, a ne jeftino, nisko, i tu kuna ne treba biti ni prejeftina ni preskupa, nego upravo ovakva kakva jest. Prema tome, prste dalje od kune – rekao je.
Novinari su također upitali predsjednika Vlade za komentar protivljenja slavnih osoba istraživanju i eksploataciji plina u Jadranu.
'Nećemo preko koljena'
– Nećemo preko koljena – rekao je premijer Milanović i pojasnio da je u Plominu pred potpisivanjem ugovor vrijedan skoro milijardu eura. Istaknuo je da se radi o termoelektrani na ugljen i o najmodernijoj suvremenoj tehnologiji. Ali i dodao: – Nećemo to raditi preko koljena. Mada smo veliki posao odradili. Do sada se pričalo, a mi dvije godine radimo na tome. Sad vidimo da ima protivnika, mada su sve pravne i ustavnopravne barijere otklonjene. Želim jasno razgovarati, i sa svojim partnerima i u Istri, da vidimo gdje je problem. Moramo donijeti odluku. Dakle, ako treba, idemo na referendum. Išlo se na referendume za stvari koje nisu nacionalna presuda. Dakle, idemo na referendum da vidimo želimo li eksploataciju minerala, sirovina radi kojih se vode ratovi u svijetu. Možda su u našem podzemlju. Ili ćemo to zanemariti i otkloniti rukom. Radi glasne manjine koja ima pravo biti glasna. Mi imamo ponude od najrenomiranijih svjetskih istraživača koji će u to uložiti. Možda ne nađu ništa. Ali, ako nešto nađu, ako nađu milijarde, što ćemo onda? Hoćemo li propustiti tu šansu? To je odluka koju ne mogu donijeti sam – zaključio je predsjednik Vlade.
>> Milanović o kreditima: To je jedna vrlo mutna priča. To su kamatari
Šta će njemu Njemac pisat program .Njemu program pišu na istoku.