Milanović za sukcesiju, Janša za zastoj parnica

I Hrvatska i Slovenija zaista su popustile u pregovorima o Ljubljanskoj banci. Hrvatska je pristala da se to pitanje rješava u sklopu sukcesije, na čemu je Slovenija inzistirala od početka, a Slovenija je odustala od ultimativnog zahtjeva da hrvatska Vlada od sudskih postupaka odustane, da sudske tužbe budu povučene. Umjesto toga, sudski postupci koji se pred hrvatskim sudovima vode protiv Ljubljanske banke bit će u mirovanju pa, teoretski, ako do dogovora ne dođe, mogu biti ponovno pokrenuti.

Promijenjen zakon

Tako je zaista popustila i jedna i druga strana, nađeno je rješenje u kojem obje strane dobivaju i koje vodi prema izlazu iz pat-pozicije u kojoj je Hrvatskoj bio ugrožen datum ulaska u EU, a Slovenija je trpjela velike pritiske i zemalja EU i SAD-a zbog novog zaustavljanja Hrvatske, nakon što je vlada Boruta Pahora već jednom blokirala pregovore u prosincu 2008.

Hrvatska je vlast, očito zbog hrvatsko-slovenskog spora, upravo ovih dana, u sklopu promjena Zakona o parničnom postupku, unijela odredbu koja uvodi zastoj u parnici, na zahtjev stranaka. Takve odredbe dosad nije bilo, iako su stranke i bez nje mogle tražiti mirovanje, što sud prihvaća ako se stranke o tome slažu. Zastoj se, po zakonu koji stupa na snagu 1. travnja, može tražiti na godinu dana, pa onda na još jednu godinu. Slovenska se vlada u memorandumu, koji će u ponedjeljak potpisati premijeri Zoran Milanović i Janez Janša u Mokricama, obvezuje da će pokrenuti postupak ratifikacije kako bi se on dovršio što prije nakon potpisivanja.

U međuvremenu bi od Janeza Janše, koji je izgubio povjerenje u slovenskom parlamentu, ali obavlja tekuće poslove, položaj premijera mogla preuzeti Alenka Bratušek, koja je potkraj veljače dobila mandat za sastavljanje vlade i krajem idućeg tjedna mora dobiti podršku za vladu. No, to neće imati utjecaja na ratifikaciju, barem prema izjavama mandatarke i stranaka koje formiraju novu koaliciju. Postoji još opasnost da netko prikupi 2500 potpisa za početak inicijative za raspisivanje referenduma o ratifikaciji, što bi ratifikaciju odgodilo, iako vjerojatno ne i zaustavilo. Takav bi potez vjerojatno skupo stajao i Sloveniju, koja je ionako u nevoljama zbog velikih dugova banaka. Kako bilo, Slovenija stalno inzistira na tome da se sporna pitanja rješavaju bez pomoći međunarodnih sudova, a očito želi izbjeći i hrvatske sudove pred kojima Zagrebačka i Privredna banka s dopuštenjem hrvatske Vlade vode postupke protiv Ljubljanske banke za dio štednje koji je hrvatskim građanima isplatila hrvatska država.

Za Hrvatsku štete nema

Rješavanje pitanje u sklopu sukcesije znači zapravo nove pregovore između Zagreba i Ljubljane, uz pomoć Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, gdje je pokušaj dogovora već jednom propao. Ni tamo, naime, dogovor ne može biti postignut ako se stranke o tome ne usuglase, za razliku od sudskog postupka, u kojem se stranke ne moraju složiti o odluci suda.

No, moguće je da će Slovenija i dalje inzistirati na stavu da se sporna pitanja rješavaju po teritorijalnom principu pa da je Hrvatska obvezna riješiti pitanje štediša koji su na njezinu teritoriju.

Radikalan odgovor na takav stav bio bi stavljanje upitnika na vlasništvo slovenskih vikendica na hrvatskom tlu, a to bi sve zajedno vodilo novom zaoštravanju odnosa između dvije prijateljske države. S novom slovenskom vladom odnosi bi mogli biti nešto bolji. Premijer Milanović rekao je jučer kako ne vidi koja je dobit za Sloveniju iz spora oko banke.

– Ne vidim koja je tu dobit za Sloveniju, ne vidim kakva opasnost prijeti Sloveniji iz ovih postupaka koji se vode – rekao je premijer.

Na pitanje novinara je li ovaj sporazum više na štetu Hrvatske s obzirom na to da je Slovenija dobila ono što dugo traži, a to je da se rješenje traži u sklopu sukcesijskog pitanja, Milanović je rekao da za Hrvatsku štete nema.

>>Milanović: Sve je to malo predugo trajalo, ali dogovor neće imati štete