Europa nastavlja projekt gradnje eksperimentalne nuklearne fuzijske elektrane DEMO, koja bi trebala profunkcionirati sredinom ovog stoljeća.
Jučerašnjom velikom prezentacijom u bruxelleskom uredu njemačke države Mecklenburg-Zapadno Pomorje, koja je ustupila svoj prostor u ovu svrhu, označen je početak projekta Horizon EUROfusion koji bi Europu konačno trebao dovesti na prag komercijalnog korištenja fuzijske energije.
Prvi svoje vrste
Od jučer, tako, na redu je nova faza projektiranja europske fuzijske nuklearne elektrane koja se zasniva na oponašanju funkcioniranja Sunca, a trebala bi dati čistu i praktički neograničenu energiju.
Planirano je da ova faza projektiranja traje pet godina, a za to vrijeme trebao bi nastati konceptualni dizajn te se donijeti ključne tehnološke odluke za buduću elektranu DEMO. Inače, EUROfusion je europski konzorcij kojemu je zadatak iznijeti projekt fuzijske energije od koncepta do komercijalne stvarnosti. On podupire i financira istraživanja fuzije u ime programa Euratom Europske komisije.
– Ovaj jedinstveni fuzijski uređaj, prvi svoje vrste, bit će operativan sredinom ovog stoljeća, a davat će električnu energiju snage od 300 do 500 MW koja će se proizvoditi nuklearnom fuzijom, čistim i sigurnim izvorom energije koji će se spojiti na postojeću mrežu – stoji u izjavi Europske komisije o početku ove faze projekta EUROfusion.
Kapacitet DEMO-a trebao bi biti dovoljan da zadovolji godišnje potrebe za električnom energijom oko milijun i pol europskih kućanstava. Projekt je uključen u program Horizon pa se zato punim imenom i zove Horizon EUROfusion, odnosno pod tim imenom vodi se nastavak ovog europskog fuzijskog istraživačkog programa, koji je, dakle, dio programa EK Horizon Europe za potporu istraživanjima i inovacijama. DEMO će nadopuniti dostignuća ITER-a, najvećeg i najnaprednijeg svjetskog eksperimentalnog fuzijskog reaktora tipa tokamak koji se približava kraju svoje izgradnje kod gradića Cadarache na jugu Francuske.
Jučerašnja najava nastavlja se na prošlogodišnju veliku vijest, postizanje 59 megadžula fuzijske energije u JET-u, Joint European Torusu u Culhamu u Velikoj Britaniji, pri čemu je korišteno isto gorivo koje će se koristiti i u ITER-u i u DEMO-u, kao i u budućim fuzijskim nuklearnim elektranama. Postiglo se to sa 100 mikrograma tricija i 50 mikrograma deuterija. Da bi se izgaranjem plina postigla ista energija, trebalo bi ga šest milijuna puta više.
Ipak, JET više neće koristiti u projektu EUROfusion zbog, naravno, Brexita, no sasvim sigurno to neće smetati da taj europski projekt istraživanja fuzijske energije ne počne s radom. Konzorcij EUROfusion prati ranije zacrtani europski put prema fuzijskoj energiji, a uključuje oko 4800 znanstvenika iz institucija 28 zemalja među kojima je 25 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, a onda i Švicarsku, Veliku Britaniju, kao i Ukrajinu.
Jučerašnji događaj bio je prvi u planiranom nizu obavještavanja europske javnosti o tijeku programa Horizon EUROfusion, ali i o napretku u proširenju industrije koju bi europski fuzijski program trebao potaknuti. Na sastanku iz Hrvatske će, uz dr. sc. Tončija Tadića, voditelja hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion te predsjednika Savjeta europskog projekta DONES-PreP, sudjelovati i Nada Sirotić, savjetnica za istraživanje i svemir u Stalnom predstavništvu RH pri EU.
Trojica hrvatskih studenata
– Svečanost je bila u povodu početka novog ciklusa istraživanja fuzije unutar EUROfusiona u sklopu Horizon Europe. Cijela je svečanost trebala biti održana još sredinom prošle godine, ali nije je bilo zbog pandemije. Na moj prijedlog odlučili su to napraviti kada broj zaraženih padne, a to je sada. Posebno je interesantno da je ovdje nastupila i gospođa Joanna Drake, zamjenica ravnatelja Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije, pri čemu je najavila da će ove godine nagradu za najbolje inovacije u tehnologiji fuzije doći dodijeliti u Dubrovnik na Simpoziju o fuzijskoj tehnologiji, SOFT, u rujnu. Govorilo se i o tome što nas čeka u ovom desetljeću, među ostalim i rješavanje čitavog niza tehnoloških problema koji nas čekaju pri konstrukciji DEMO-a. Interesantno je da su sudjelovala i dva govornika iz industrije. Jedna je María Teresa Domínguez Bautista iz tvrtke Empresarios Agrupados koja puno radi na projektu ITER te koja će graditi DONES, što je za nas u Hrvatskoj jako interesantno jer je moj cilj povezati španjolske s hrvatskim gospodarstvenicima. Drugi je bio dr. Wouter Vijvers iz nizozemske tvrtke Chromodynamics. Naglasak je bio na još većem uključivanju industrije u fuziju, sve se više govori o potrebi javno-privatnog partnerstva jer je sve više vidljivo kako će biti potrebno znanje stečeno u industriji – kazao je dr. Tadić.
Podsjetimo da su u ožujku Radovan Fuchs, hrvatski ministar znanosti i obrazovanja te Diana Morant, španjolska ministrica u istom resoru potpisali u Madridu sporazum kojim je projekt Demo Oriented Neutron Source ili DONES dobio zeleno svjetlo. Zadatak je DONES-a doći do materijala koji će se primjenjivati u njezinoj gradnji, odnosno takvih koji mogu izdržati opterećenja procesa fuzije koji oslobađa golemu energiju. Riječ je o preduvjetu za početak gradnje DEMO-a.
– Dok ovo govorimo, u Padovi je okupljeno 700 mladih umova, budućih doktora iz područja fuzije, a Hrvatsku predstavljaju trojica studenata, riječ je o samoj budućnosti europske fuzije – kazao nam je dr. Tadić.
Da, na fuzijskim reaktorima znanstvenici rade već niz desetljeća i to je sigurno energija budućnosti, a što je najvažnije, sigurna je i čista. Kada naša planeta bude zbog fuzijskih elektrana imala dovoljno energije (a to bi već vjerojatno bilo tako kada bi se za znanost odvajalo sredstava kao i za oružje), onda će i problem s nedostatkom pitke vode biti riješen. Gotovo tri četvrtine zemljine površine prekriveno je morem, a desalinizacija je još uvijek skupa jer se za nju troši puno energije. Fuzijskim elektranama riješit će se i problem energije i problem proizvodnje pitke vode.