Milijuni Francuza štrajkaju, Hrvati u strahu od reforme

Četvrti put u mjesec dana, francuski su sindikati paralizirali zemlju općim štrajkom protiv mirovinske reforme predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Akcija je potaknuta izglasavanjem reforme u gornjem domu parlamenta sa 174 prema 159 glasova. Prema AFP-u, očekuje se da će se prosvjedima odazvati tri milijuna ljudi, kao i u prijašnjim erupcijama nezadovoljstva, ali uz tu razliku što će dio sindikata planirani 24-satni štrajk produljiti na možda i više tjedana. Pozivima na prosvjede odazvali su se i srednjoškolci te studenti, što u sjećanje priziva građanske nemire iz 1968. kojima je zamalo srušena vlada. François Chérèque iz sindikata CFDT izjavio je za France 2 da očekuje opću mobilizaciju društva, i to hitnu jer bi reforma parlamentarnu proceduru mogla proći do kraja mjeseca.

Francuzi podupiru bunt

Bernard Thibault iz sindikata CGT za Le Parisien je najavio 244 prosvjeda diljem zemlje. Štrajk je izazvao golem odaziv – od učitelja, kontrolora leta, preko radnika na dvije trećine naftnih bušotina u Francuskoj, do zaposlenih na Eiffelovu tornju. Minorne ustupke vlade sindikati su odbili.

Anketa CSA govori da štrajk i prosvjede podržava 65% građana, uz 11% protiv, da ih čak 61% podržava štrajk do ispunjenja zahtjeva, a da je popularnost prosvjeda među mladima u dobi između 18 i 24 godine čak 80%.

Sarkozy se nada reizboru sljedeće godine, unatoč sve jačim nemirima i potezima zbog kojih je teško kritiziran kao što je bilo protjerivanje Roma državljana EU iz Francuske. Premda hrvatska Vlada nije bila suočena s buntom kao u Francuskoj, Jadranka Kosor ipak je odustala od brze mirovinske reforme.

Radni vijek žena neće se usklađivati u razdoblju od deset godina, kako je prvotno zamišljeno, već 20, tako da će tek žene rođene 1965. odlaziti u punu mirovinu u 65. godini, a u prijevremenu sa 60. Ujednačavanjem radnog vijeka žena i muškaraca Hrvatska drži korak s EU. Europska populacija sve je starija, izdaci za mirovine iznose 10% BDP-a, a procjenjuje se da će do polovice stoljeća taj udio porasti još 3 do 5% BDP-a. Hrvatska već sada za umirovljenike izdvaja 11% BDP-a.

Naša se vlada bavi sobom

Europljanke danas u prosjeku žive 82 godine, a muškarci 76 godina, što je jedan od razloga zbog kojih se ide na produljenje radnog vijeka. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa nataliteta i staro stanovništvo, a osim mladih umirovljenika, žrtava pretvorbe i tranzicijskog razdoblja, sustav opterećuje i oko 180 tisuća povlaštenih umirovljenika.

Jedan zaposleni uzdržava 1,28 umirovljenika, što je jedan od najnepovoljnijih omjera u Europi. Samo Rumunjska i Bugarska stoje lošije.

U dogovoru sa sindikatima, Vlada je odustala od jačeg kažnjavanja ranijeg umirovljenja, pa će se polazni čimbenik za prijevremenu mirovinu vezati i na staž.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2011., ali kako je Vlada zaokupljena svojim aferama, moguće je da će odustati i od ublažene verzije te će nasljednicima prepustiti da se nose s tim teškim problemom.