Milinović: Vukeliću sam stalno govorio da što prije prestane pušiti

Zbog srčanog udara koji se dogodio oko tri sata noću, ministru obrane Branku Vukeliću danas ujutro, u 6.10 sati, u Kliničkoj bolnici “Sestre milosrdnice” obavljena je kateterizacija srca i na mjestima suženja srčanih arterija ugrađena su mu dva stenta, mrežice koje podupiru stijenke krvne žile.

Kući za nekoliko dana
Ovim invazivnim kardiološkim postupkom, koji se obavlja pod lokalnom anestezijom, pod kontrolom rendgena, ponovno se uspostavlja puna cirkulacija. Vukelićevo je stanje stabilno, život mu nije ugrožen, a za nekoliko dana vjerojatno će biti otpušten iz bolnice na kućnu njegu. Operacijski zahvat obavio je tim prof. dr. Vjerana Nikolića, šefa koronarne jedinice i voditelja invazivnog laboratorija u bolnici u Vinogradskoj.

Liječnici vjeruju da će se ministar potpuno oporaviti, da će na srcu ostati tek minimalna oštećenja jer je u bolnicu stigao na vrijeme, tri sata od prvih simptoma infarkta. Podsjetimo da je isti put prije tri godine prošao i Vladimir Šeks, a da je samo mjesec dana kasnije bio u normalnom radnom pogonu. Naravno, liječnici su mu zapovjedili zdrav život.

– Ministru Vukeliću neprestano sam govorio da prestane pušiti. Vjerujem da će sada ipak ostaviti cigaretu – otkrio nam je ministar zdravstva Darko Milinović.

Pušenje, rizična dob, nekretanje, svakodnevni pritisak, samo su neki uzroci kardiovaskularnih bolesti, a stres među glavnim okidačima infarkta. I moguće je da su posljednji događaji vezani uz Brodosplit Vukeliću načeli zdravlje.

Njegova je zdravstvena drama sa simptomima koje nitko ne smije zanemariti – bolovima u prsima – počela noću, a nije rijetkost da se infarkt razvije baš u vrijeme odmora i opuštanja organizma. Upućeni kažu da u prvi mah nije ozbiljno shvatio svoje stanje, no kako se bol nije smirila i nestala, Vukelića je Hitna iz stana prevezla u karlovačku bolnice te potom u Zagreb. I srce mu je spašeno.

Hitni intervencijski kardiološki postupci s ugradnjom potporne mrežice nisu rezervirani samo za tzv. uglednike. Oni, istina, u čekaonici neće morati čekati pomoć ni minute dulje nego što je to možda nužno, za razliku od tzv. običnog pacijenta.

Ali treba reći da je u svim većim medicinskim centrima u Hrvatskoj uvedeno 24-satno dežurstvo intervencijskih kardiologa te da, nažalost, s izuzetkom otoka, pacijent s akutnim infarktom iz bilo kojega dijela Hrvatske u roku od najviše dva sata može stići do liječnika. Ministarstvo zdravstva, odnosno HZZO, četiri godine mimo bolničkih proračuna financira ovaj model.

Bitna brza pomoć
Prof. Mijo Bergovec, predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava, ističe da je od uvođenja 24-satnog dežurstva intervencijskih kardiologa spašeno stotine života. – Smrtnost od akutnog infarkta bila je prije od 12 do 15 posto, a danas je od tri do pet posto. Smrtnost je pala čak desetak posto! – ističe prof. Bergovec te podsjeća da je pomoć kod akutnog infarkta u prvih šest sati neizmjerno važna za očuvanje funkcije srca, ali je prihvatljivo vrijeme i do 12 sati.

Bolesti srca i krvnih žila, ubojica su broj jedan suvremenog čovjeka. To su prije svega srčani infarkt i moždani udar.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17 milijuna ljudi, od toga pet milijuna u Europi.

I u Hrvatskoj od bolesti srca i krvnih žila umre svaka druga osoba ili ukupno svake godine oko 27.000 ljudi.