– Pristajem na predaju – kazao je J. H. sucu istrage zagrebačkog Županijskog suda, malo prije no što mu je određen istražni zatvor temeljem europskog uhidbenog naloga koji je za njim raspisala Njemačka.
Tražen je jer je u toj zemlji osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog krađa, a Njemačku je napustio kada je presuda postala pravomoćna. No, ako je možda i mislio da će povratkom u Hrvatsku izbjeći odlazak u zatvor, prevario se. Sada u Remetincu čeka predaju Nijemcima. S obzirom na to da je dragovoljno na to pristao, nakon što odluka suca istrage bude potvrđena, u roku od 10 dana J. H. će biti predan Njemačkoj.
Koga traži Hrvatska?
On je jedan od 25 uhićenih diljem zemlje temeljem pristiglih uhidbenih naloga u protekla dva dana. Među uhićenima u Zagrebu je i G. T. (31) kojega Danska traži zbog krijumčarenja oružja. No za razliku od J. H., on nije osuđen u Danskoj, već je zasad samo osumnjičen da je zajedno s još nekoliko osoba u tu zemlju krijumčario oružje. Događalo se to od siječnja do lipnja 2012., a danska policija svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicom da je u stanu kojim su se G. T. i ostali koristili nađeno nekoliko kalašnjikova te dva pištolja. G. T. je u inkriminiranom vremenu u Dansku ušao 32 puta, a putovati je prestao u listopadu 2012. No sve mu to nije previše pomoglo jer je kocem siječnja 2013. za njim raspisan europski uhidbeni nalog, temeljem kojeg je uhićen. Kao i J. H., i njemu je određen istražni zatvor, no za razliku od J. H., on nije pristao na predaju. Ova dva primjera pokazuju da će se europski uhidbeni nalozi primjenjivati na ljude u različitim pravnim statusima – osumnjičene, optužene, osuđene – koji se traže za različita djela. Svi oni zemlji tražiteljici mogu biti predani samo ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, a jedan od njih je i da se nalog primjenjuje na djela počinjena poslije 7. kolovoza 2002. Što se pak tiče onih koji su djela počinili prije tog roka, oni zasad neće biti uhićeni, a hoće li biti procesuirani u Hrvatskoj zbog nečega što su počinili na teritoriju druge zemlje, ovisit će i o tome ima li Hrvatska s tim zemljama sporazume koji omogućuju ustupanje kaznenih postupaka.
S druge strane, i Hrvatska će potraživati državljane zemalja EU koji su na njenom teritoriju počinili kaznena djela, a koliko je takvih osoba, još je nepoznanica.
Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, govoreći o neizručenju za djela počinjena prije kolovoza 2002., kazao je kako se može polemizirati je li se taj rok u zakon trebao postaviti ranije, odnosno tijekom pregovora.
Apsurdna situacija
– Mislim da je to jedino sad otvoreno pitanje – jesu li naši pregovarači trebali to staviti u rezervu ili se to može naknadno napraviti. U tijeku su razgovori o tome, a kako ćemo postupati znat će se nakon tih razgovora. Malo je apsurdno da imamo zemlje koje mogu nama ne izručiti državljane za djela počinjena prije 2002. godine, a nama se kaže da Hrvatska mora izručivati u tom slučaju. No dopuštam da smo možda propustili nešto u pregovorima pa ćemo vidjeti može li se što napraviti ili ne – rekao je Miljenić.
>> Poruka Milanoviću: Ne šaljete dobar signal u trenu ulaska u EU