Reakcije s Pantovčaka na otvoreno pismo bivšeg predsjednika Ive Josipovića izgledno neće biti. Hrvatska predsjednica, koja se još nalazi na službenom putu u Litvi, nema, naime, običaj odgovarati na otvorena pisma. Posebno ne na ona koja su joj navodno službeno stigla dan nakon objave u hrvatskim medijima. Osim toga, ona i njezin prethodnik Josipović inače imaju otvorenu komunikaciju pa se na Pantovčaku malo čude zašto je ovaj put izostala.
No, nema ljutnje, jasno je da je Josipović krenuo u izbornu kampanju, a predsjednica u njoj nije. To ne znači, međutim, da Josipović u otvorenom pismu ne iznosi i neke argumente.
Može nekima smetati njegov gard i isticanje da ni Hrvatska tu nije “čista”, no u pravu je kada upozorava da Hrvatska nema učinkovitu strategiju prema “pritiskanju” Srbije da riješi problem univerzalne jurisdikcije, a koja predstavlja stalnu opasnost za određeni broj hrvatskih branitelja koji bi, prijeđu li srbijanski granicu, izvjesno završili u zatvoru i na suđenju.
I Hrvatska ima slične popise, no za razliku od Srbije (koja je procesuirala hrvatskog državljanina Veljka Marića), nije još procesuirala nekog oficira vojske Srbije (ili JNA) iz Čačka koji je osumnjičen da je činio zločine, primjerice, na Kosovu. RH, upozorava Josipović, takvo što, međutim, može napraviti jer i sama ima zakonski predviđenu “univerzalnu jurisdikciju”.
Realno, sve je jasnije kako je problem rješiv jedino u bilateralnom dogovoru Hrvatske i Srbije, svojevrsnoj razmjeni i objavi optužnica, pa da svatko “sudi svojima”. Takvo praktično rješenje pak (a o njemu govore i neke točke sporazuma Josipović – Tadić) još nije ostvarivo jer ovakva napetost između Hrvatske (koja može kočiti i ometati pregovore Srbije s EU) i Srbije predstavlja i dobar prostor za politizaciju. Pogotovu u predizborno vrijeme pa će se, vjerojatno još neko vrijeme, nastaviti ova, kako to Josipović kaže, “nekonstruktivna histerija”.
Bivši predsjednik Josipović u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, u kojemu predlaže rješenje za spor sa Srbijom oko zakona o univerzalnoj jurisdikciji, navodi da je dogovorena načela s predsjednikom Srbije Tadićem “osobno predao tadašnjem ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću”.
Ali, tvrdi Josipović, “bila je očita nevoljkost da se pristupi pregovorima o navedenom pitanju”. Prozvani bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić (SDP) dao nam je kratak komentar na Josipovićeve tvrdnje, očito ne želeći javno polemizirati s bivšim predsjednikom.
– Koliko se sjećam, bilo je nekih razgovora o toj inicijativi, ali isto tako se sjećam kako je ta inicijativa bila neprovediva – kaže Miljenić.
Novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poznaje ovu problematiku iz prve ruke jer je u Europarlamentu i kod bruxelleske birokracije mnogo puta zastupao interese RH u blokiranju univerzalne jurisdikcije Srbije nad građanima RH. Za N1 je sada izjavio kako želi da se Srbija europeizira i suoči s prošlošću te da mora doživjeti taj bitan element katarze. On želi kvalitetne odnose sa Srbijom, no na njoj je da učini iskorake. Smatra da Hrvatska ne može dopustiti državi koja je bila agresor da sada drži lekcije članici EU.
– Ne dolazi u obzir da Srbija bude mali Haag nakon Haaga. Ako postoje procesi koji se trebaju procesuirati, Hrvatska će ih procesuirati i zato je odredba o izbjegavanju sukoba nadležnosti u zajedničkom stajalištu ključna i važna. Zato želim umiriti hrvatsku javnost, osobito hrvatske branitelje, da hrvatska Vlada i HDZ štite nacionalne interese – izjavio je Plenković.
No, i nakon te izjave bio je izložen dodatnom interesu javnosti, pogotovu što su žestoko bile reagirale i braniteljske udruge, koje su, ovih dana, čak pomalo i zaprijetile i HDZ-u, jer traže jamstva da Srbija više neće moći procesuirati i uhićivati hrvatske branitelje nađu li se s krive strane granice.
Plenković je odmah shvatio koliko mu je ovo potencijalno neugodan vrući krumpir u predstojećoj izbornoj kampanji pa je medijima i dodatno objasnio i još malo zaoštrio stav prema postupcima Srbije. Još je jednom “zalijepio” poruku službenom Beogradu ponavljajući da je neodrživi apsurd i za Hrvatsku krajnje uvredljivo da Srbija, koju pamtimo kao agresora u Miloševićevo doba, sada stvara pravnu nesigurnost za hrvatske građane.
No, Plenković jest diplomat i istodobno poziva na suradnju mjerodavnih u Hrvatskoj i Srbiji i traži “razmjenu podataka i informacija jer ne želimo da se ponove slučajevi Veljka Marića, Tihomira Purde ili, kako je bilo u BiH, Ejupa Ganića i Jovana Divjaka”. Kako bilo, bivši predsjednik RH s neugaslim političkim ambicijama Josipović svojim je manevrom uspio ovu temu pretvoriti u izbornu.
>> Plenković: Srbijanska vlada i institucije trebaju obzirno komentirati proces pregovora
Pitam se je li ovaj JosiFović bio hrvatski ili srpski predsjednik...