Fina je nakon 1. rujna, kad su stupila na snagu nova stečajna pravila, dostavila trgovačkim sudovima 139 prijedloga za pokretanje redovnog i 1607 prijedloga za provođenje skraćenog stečajnog postupka.
Bolje za sve
Stečajevi se od rujna pokreću po službenoj dužnosti nad svima koji su blokirani dulje od 120 dana, a Vlada će na današnjoj sjednici prihvatiti i smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom. Smjernice sadrže desetak stranica teksta koji će se objaviti u Narodnim novinama, a Milanović ih donosi po uzoru na Letoniju, koja je prva u EU izradila načela za izvansudski dogovor među poduzetnicima. Tragom tih načela Letonci su se počeli masovno dogovarati o restrukturiranju dugova mimo sudova, ali i naišli na pohvale Europske komisije, koja je preporučila i drugim članicama da potiču prijateljske sporazume. Slične smjernice dosad su izradile Slovenija i Austrija, a Hrvatska će biti četvrta država koja ih donosi.
– Očekujemo da će se i naši poduzetnici više dogovarati kako bi izbjegli predstečajni i stečajni postupak. Riješi li vjerovnici i dužnici sami svoje probleme, svi će u tome profitirati – objašnjava Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa. Ministarstvo je, osim smjernica, pripremilo i pojednostavljen vodič za predstečajni i stečajni postupak, koji će objaviti na svojom webu.
– Smjernice su pisane razumljivim jezikom i one su okvir po kojemu poduzetnici mogu postupati ako se nađu u teškoćama. U vodičima smo nastojali odgovoriti na sva pitanja koja se pojavljuju kada dođe do predstečajnih ili stečajnih postupaka – dodaje Renata Duka. Fina, inače, na e-oglasnoj ploči Ministarstva pravosuđa objavljuje imena tvrtki koje su blokirane dulje od 120 dana, a lista koja je ažurirana početkom ovog tjedna sadrži 27.105 tvrtki koje će država poslati u stečaj. Od ponedjeljka će preko sudskog registra javnosti biti dostupni dodatni poslovni podaci o vlasnicima tvrtki i njihovim povezanim društvima, što poduzetnicima olakšava provjeru poslovnih partnera.
Što staviti u plan?
Dužnik treba predložiti izvansudsko restrukturiranje duga još dok je njegov financijski problem rješiv, kada postoji velika vjerojatnost da će, uz suradnju vjerovnika, moći ispuniti obveze i nastaviti poslovati bez potrebe otvaranja predstečajnog ili stečajnog postupka, jedna je od poruka smjernica, koje donose i praktične savjete što bi sve trebao sadržavati dobar plan restrukturiranja duga.
Koliko će izvansudski dogovori biti zanimljivi poduzetnicima, ali i bankama kao najvećim vjerovnicima, ovisi i o brzini kojom će trgovački sudovi otvarati i procesuirati stečajeve. – Prvi je preduvjet sporazuma da dužnici prihvate postojanje duga, a vjerovnici pristanu na moratorij. Sporazumom se može osigurati povlašteni status vjerovnika koji osigura financijsku injekciju – kaže Renata Duka.
>>Radnici Metalinga opet su izigrani, ostaju bez plaće, tvrtka ide u stečaj
>>TLM odlazi u stečaj, slovenski Impol će ga preuzeti, ali uz manji broj radnika
Može li mi netko bar probati objasniti što je ovaj Miljenić točno radio zadnje 4 godine kao ministar pravosuđa, osim što je pokušao zaštititi braću udbaše Perkovića i Mustača? Koja je bila njegova uloga i njegovog ministarstva, čime je zaslužio plaću od 30 tisuća kuna, dnevnice, naknade, službeni Audi, mobitel, laptop, putovanja po svijetu? Koje je to poslove odradilo njegovo ministarstvo u zadnje 4 godine, a koji bi opravdali njegovo postojanje? Što je to on skupa sa stotinama uhljeba radio, a što ne bi napravila dva referenta u nekoj sobici?