Dodik pred ICTY-em: Za rat u BiH krivi Bošnjaci i Hrvati

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao svjedok obrane u procesu protiv bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, ustvrdio kako isključivu krivnju za rat u Bosni i Hercegovini snose Bošnjaci i Hrvati, a nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića optužio da je bio zagovornik islamskog radikalizma kakav je danas vidljiv diljem svijeta.   

Dodik je pred ICTY pozvan kako bi u Mladićevu korist svjedočio o političkom stanju u BiH uoči rata.  Odgovarajući na pitanja Mladićevog odvjetnika Banka Lukića, Dodik je posvjedočio kako je političku karijeru započeo 1990. kada je u skupštinu bivše SR BiH izabran kao kandidat Saveza reformskih snaga Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, čija je stranka "odražavala strukturu tadašnje Jugoslavije" a u BiH su joj pripadali Srbi, Muslimani, Hrvati i svi drugi koji su bili za čuvanje reformirane Jugoslavije.

Izetbegović i Islamska deklaracija

Po Dodikovim riječima, političko organiziranje na nacionalnoj osnovi u BiH započelo je formiranjem Stranke demokratske akcije (SDA) koju je opisao kao "nacionalističku stranku Muslimana, predvođenu Alijom Izetbegovićem, koji je zbog promicanja islamskog radikalizma ležao u zatvoru". Podsjetio je kako je Izetbegović autor knjige "Islamska deklaracija" u kojoj je, kako tvrdi, najavljena politika zalaganja za islamsko uređenje temeljeno na šerijatu tamo gdje su muslimani većina, te je Izetbegovića prikazao kao preteču sadašnjih idelogija radikalog islama. Iznio je i tvrdnju "iz nekih izvora" kako je Izetbegović tijekom 2. svjetskog rata bio pripadnik nacističke Handžar divizije unatoč ranijim objašnjenjima Bakira Izetbegovića da je njegov otac bio samo pripadnik partizanskih snaga. Tijekom unakrsnog ispitivanja tužitelj Alan Tieger je podsjetio kako je "Islamska deklaracija", koju Dodik navodi kao neku vrstu uzroka rata u BiH, u parlamentu na Palama po prvi puta spomenuta tek u listopadu 1993. godine. "Razlog zbog kojega 'Islamska dekaracija' do tada nije figurirala na skupštini bosanskih Srba je to što... je bilo opće poznato da su bosanski muslimani bili vrlo europeizirani, da nisu bili pretjerano religiozni a da pogotovu nisu bili radikalni islamisti", kazao je tužitelj. Na to mu je Dodik uzvratio kako pokušava opravdati politiku koju je zagovarao Izetbegović. 

Govoreći o predratnom razdoblju Dodik je kazao kako je malo nakon SDA formiran HDZ u BiH kao "izravni ogranak HDZ Hrvatske, čiji je utemeljitelj bio Franjo Tuđman". "Tek nakon toga formirana je Srpska demokratska stranka (SDS), na čelu s Radovanom Karadžićem, kao stranka koja je okupljala Srbe", kazao je Dodik opisavši organiziranje HDZ-a i SDS-a kao reakciju na formiranje "ultranacionalističke" SDA. Zajednička vlast triju stranaka ostavljala je, po Dodikovu tumačenju, dojam kako je moguće očuvati mir u tadašnjoj BiH, no proglašenje neovisnosti Slovenije i Hrvatske sve je dovelo u pitanje. "SDS-ova politika bila je politika ostanka tadašnje BiH u Jugoslaviji, HDZ je podupirao neovisnost Hrvatske i to je donijelo puno turbulencija u parlamentu i naravno SDA Alije Izetbegovića je podržala raspad zemlje i neovisnost Slovenije i Hrvatske", kazao je Dodik.

"Srpska strana nije ni za što kriva"

Kada je očuvanje SFRJ postalo nemoguće SDS je pak, po Dodikovu tumačenju, tražio poštivanje ustava tadašnje SR BiH koji je previđao dvotrećinsku većinu za izglasavanje bilo kakve promjene statusa BiH. U tim je okolnostima, kazao je on, postojalo vidljivo koaliranje Muslimana i Hrvata, a rat u Hrvatskoj dodatno je poticao napetosti u BiH pri čemu su Srbi u BiH strahovali da se ne ponove negativne percepcije iz 2. svjetskog rata poput iskustva jasenovačkog logora i stradanja Srba. Dodikovo je tumačenje kako pravo na samopredjeljenje u bivšoj SFRJ nisu imale tadašnje republike u njezinu sastavu, nego narodi koji su tamo živjeli pa su tako Srbi imali pravo opredijeliti se za ostanak u Jugoslaviji, dok su Hrvati iz BiH željeli dio te zemlje priključiti Hrvatskoj, a Muslimani formirati nezavisnu BiH.   

Potužio se i kako je Izetbegović nakon rata neutemeljeno tražio promjenu Daytonskog sporazuma time što je od Ustavnog suda BiH tražio da proglasi konstitutivnost tri naroda na cijelom teritoriju BiH "što je na kraju i dobio". Time je, kako smatra Dodik, srušen temelj Daytona koji je RS priznao kao "monoetnički entitet", dok je Federaciju BiH definirao kao entitet Hrvata i Bošnjaka, čime je, po njegovim riječima, otpočelo urušavanje Daytonskog sporazuma ustvrdivši kako se stoga danas provodi majorizacija "prije svega Hrvata u BiH uz pokušaj da se to ponovo nametne i Srbima".

Srpska strana u BiH po Dodikovu tumačenju nije ni za što kriva jer je samo tražila poštivanje ustavnih načela pa su se srpski zastupnici samoorganizirali u cilju zaštite ustava i ravnopravnosti. Referendum o neovisnosti BiH održan 28. veljače i 1. ožujka 1992. Dodik je nazvao nelegalnim te je ustvrdio kako u i mnogi Hrvati danas govore kako su tada glasovali držeći da time podupiru samostalnost Hrvatske. Na konstataciju tužitelja Tiegera kako je SDS samo tražio izliku za svoje ranije pripremane akcije u cilju odvajanja dijelova BiH Dodik je kazao kako su to samo hipoteze, a pri toj je izjavi ostao i kada ga je tužitelj suočio sa zapisnikom sa sjednice krnjeg Predsjedništva SFRJ iz prosinca 1991.  na kojoj je Karadžić govorio o pripremljenom redosljedu poteza kako bi se cijela BiH ili njeni dijelovi zadržali u sastavu "skraćene Jugoslavije". Ustvrdio je ipak kako nije svjedočio nikakvom planu protjerivanja Hrvata i Bošnjaka s područja pod nadzorom vlasti bosanskih Srba.

"Termin etničko čišćenje kasnije sam čuo kao prenošenje određenih ocjena medija u svijetu i regiji. Danas mogu reći da sam potpuno uvjeren da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja", ustvrdio je Dodik dodajući kako ni osobno ne bi takvo što mogao poduprijeti.

Zaključio je kako tri naroda u BiH nikada u povijesno važnim trenucima nisu bili na istoj strani pa ni danas, kao ni ranije, u njoj nije bilo moguće ništa usuglasiti, a nakon toga odvjetnik Lukić ispitivanje je prekinuo pojašnjavajući kako se morao ograničiti samo na neka pitanja s obzirom na Dodikovo zdravstveno stanje odnosno jaku migrenu.  Dodik će pred ICTY-em svjedočiti i u utorak. 

>> Dodik prijeti novim referendumom, Inzko mogućim smjenama 

>> Političari Republike Srpske osporavaju legitimnost Ustavnog suda BiH