Poslodavci koji isplaćuju minimalnu plaću od ove su godine dobili 50-postotno oslobođenje od plaćanja doprinosa iz plaće, a u siječnju ove godinu tu je olakšicu iskoristilo 12.142 poslodavaca za točno 45.245 radnika.
Pravo na olakšicu mogli su ostvariti samo oni poslodavci čiji su radnici posljednjih godinu dana bili na ugovorenome minimalcu, a Porezna uprava navodi da je nakon obrađenih JOPPD obrazaca za siječanj 2018. godine evidentirala 45.000 takvih radnika! Procjenjivalo se da je broj radnika na minimalcu još i veći, oko 76.000, no pravo na olakšicu stekli su samo oni poslodavci koji su isplaćivali minimalac svih 12 mjeseci u 2017 godini. Nova porezna olakšica uvedena je kao ustupak poslodavcima nakon što je država povećala minimalnu plaću za pet posto, odnosno za 163 kune. Sindikati nisu sretni tim rješenjem jer se boje da će poslodavci sada namjerno radnike držati na najnižoj plaći kako bi zadržali fiskalnu olakšicu na kojoj će po svakom radniku uštedjeti 295 kuna.
– Korektni i pošteni poslodavci trude se svojim radnicima povećati plaće. Bojimo se da će radnici ostati na minimalnoj plaći dok god traje olakšica. Sve je to perfidno smišljeno – kaže Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, djelatnosti koja je, po ocjeni vlade, s ovim rješenjem uzeta u zaštitu kako bi se sačuvala radna mjesta. Inače, u djelatnosti tekstila, obuće i kože radi oko 25.000 zaposlenih, a Leček kaže da se većina poslodavaca u toj branši trudi povećati plaće jer im za minimalac više nitko neće raditi. Većina tekstilnih tvrtki nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Tko su poslodavci koji isplaćuju minimalne plaće i iz kojih djelatnosti dolaze, zasad država ne otkriva, a sindikalac Leček vjeruje da je na minimalcu jako puno radnika koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje, manji dio tekstilaca te zaštitarska branša. Za ovu godinu bruto minimalac iznosi 3439,80 kuna, a uključuje 20 posto mirovinskih doprinosa nakon kojih radnik na ruke dobije 2751 kunu.
Poslodavac je u obvezi na tu plaću isplatiti polovicu zdravstvenih doprinosa i doprinosa za zapošljavanje, ali po novome u minimalnu plaću više ne ulaze dodaci kao što je dodatak za noćni rad, prekovremeni, rad nedjeljom i rad blagdanom. Oni se moraju isplatiti povrh minimalca i na taj se dio uplaćuju puni doprinosi. Procjena je vlade da će država zbog oslobađanja od obveze plaćanja zdravstvenih doprinosa za minimalac ove godine ostati bez 220 milijuna kuna, zbog čega je bilo dosta kritika na račun ove mjere.
Od toga 0% radnika prima minimalac koji rade u državnoj upravi. Zašto je tome tako ko određuje plaču u državnoj upravi oni sami sebi pa normalno da niko nema minimalac.