Izmjenama Zakona o porezu na dobit ministar financija Slavko Linić pokušat će nagovoriti banke da svojevoljno otpišu dio potraživanja prezaduženih građana ili poduzetnika. Takva namjera izražena je i u obrazloženju odluke po kojoj se u slučaju da se izvrše otpisi prije nego se pokrenu ovršni ili drugi postupci prisilne naplate bankama otpisani iznos priznaje kao porezno priznat trošak. Budući da su nenaplativi krediti bankama postali veliki problem, bankarska zajednica je zadovoljna, ali vrlo su rezervirani i ne namjeravaju još “otvoriti šampanjac”. Iako je upućen po hitnom postupku Saboru na usvajanje, u bankarskim krugovima nerado komentiraju najnoviji propis i gotovo su jednoglasni u poruci da nema nikakvih izjava prije nego se zakon objavi u Narodnim novinama. Boje se da se preko noći nešto ne izmijeni, kažu jedni izvori, dok drugi tvrde da još nisu uspjeli izračunati koliki će utjecaj na bankarski sektor ovaj zakon imati. Poduzetnici s kojima smo razgovarali kažu da je zakon nedefiniran te da nisu sigurni kolike će otpise moći pravdati i kako će se to izvršiti.
Loših kredita 15,32 posto
Otpis potraživanja može se dogoditi na svim nenaplativim ili teže naplativim kreditima koje banke imaju u bilancama. Takvih je trenutačno 44,15 milijardi kuna ili 15,32 posto svih kredita izdanih u Hrvatskoj. Među njima je najviše onih koje duguju tvrtke – čak 30,2 milijarde kuna od kojih su mnoge u predstečajnim nagodbama koje su i zamišljene kao model smanjivanja duga. U obrazloženju Ministarstvo financija piše da je zakon donesen kako bi se olakšalo poduzetnicima kojima kredit ugrožava osnovno poslovanje te da se nadaju da će mogućnost korištenja ove olakšice nagnati financijske institucije da otpišu dio kredita poduzetnicima i tako oslobode sredstva za investicije i zapošljavanje. S druge strane po zakonu banke imaju povlastice i od stambenih kredita, naročito u slučaju da umanje dug građana koji su podignuli kredite u švicarskim francima. U toj je valuti zadnjeg dana rujna bilo izdano 21,8 milijardi kuna stambenih kredita, a od ukupnog broja čak je 11,3 posto, odnosno 2,46 posto onih koji se teško naplaćuju. Riječ je o kreditima građana koji nisu platili dvije ili više rata za stambeni kredit. Tu je i 1,5 milijardi kuna stambenih kredita koji se neredovito plaćaju vezanih za euro na kojima se isto može iskoristiti ova mogućnost. Ministarstvo financija objašnjava da se mogućnošću umanjenja poreza na dobit želi spriječiti banke da pokreću ovrhe građanima na jedinu nekretninu. Kad bi banke prihvatile ovu mogućnost, mogle bi znatno smanjiti osnovicu poreza na dobit. U prvih devet mjeseci konsolidirana dobit svih banaka u Hrvatskoj iznosila je 2,14 milijarde kuna prije oporezivanja, što znači obvezu plaćanja stotine milijuna kuna poreza na dobit.
Ista ponuda i tvrtkama
Ista opcija nudi se i tvrtkama koje Linić želi potaknuti da prestanu slati opomene i ovrhe građanima. Naime, ako im građanin ne plati u roku od 60 dana, imaju pravo prikazati dug do 2000 kuna kao porezno priznat rashod sve do datuma zastare. Osim rješenja kojima će se smanjiti broj ovrha i blokiranih građana, izmjenama poreza na dobit udvostručen je i iznos koji se uz olakšicu može potrošiti na poslovni dar. Umjesto 80 kuna, ubuduće će poreznici priznavati do 160 kuna troška za dar.
Veoma je pametan Slavko Stečajko. Trebale bi strane banke raspustit svoje menadžmente i dat Slavku da upravlja. On zna što treba. Ma dajte, molim vas kad su banke svojevoljno otpisale nečiji dug. To će banka, naravno napravit ako vidi da dužnika mogu držat iznad vode i isisavat ga dalje. To znaju i same, za to im ne treba Slavkov savjet. Uglavnom vladajući misle da smo neuke neznalice i to ne samo građane, nego sad i bankarima dolaze s raznim glupim savjetima.