Strategija Europske unije za dunavsku regiju i njezina uloga u poboljšanju životnih uvjeta na cijelom području Podunavlja, prvenstveno kada se radi o sigurnosti, stabilnosti i blagostanju, bila je glavna tema Dunavske konferencije koja je održana u četvrtak u Beču, uz sudjelovanje ministara vanjskih i europskih poslova 14 podunavskih zemalja, uključenih u tu Strategiju, te predstavnika institucija EU-a. Bilo je riječi i o daljnjem proširenju Europske unije i zemljama koje su još u čekaonici.
S hrvatske strane, konferenciji je nazočio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Konferenciju, koja je završila svečanim usvajanjem “Dunavske deklaracije za Dunavsku regiju sigurnosti i blagostanja”, otvorio je njen domaćin, austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, podsjetivši da Austrija konferenciju organizira kao trenutna predsjedateljica Dunavske konferencije i partnerska zemlja u sklopu Dunavske strategije EU-a.
“Ministri su usvojili Deklaraciju, koja je afirmativna i ide u smjeru proširenja Europske unije, sigurnosti, stabilnosti i svih onih europskih vrijednosti koje su članice EU-a, pa tako i Hrvatska prihvatile, a žele ih podijeliti s budućim članicama europske obitelji”, rekao je za Večernji list ministar Grlić Radman, u četvrtak kasno navečer, nakon završetka Konferencije.
“Hrvatska, kao i ostale zemlje sudjeluje u dvije makro-regije, što znači da njegujemo i srednjoeuropsku i mediteransku dimenziju. Nedavno smo predsjedali dimenzijom za Jadransku i Jonsku regiju. U Šibeniku smo imali završnu konferenciju i predsjedanje predali Grcima. A druga je upravo ova Strategija EU-a za dunavsku regiju, inicirana još 2009. godine”, istakao je hrvatski ministar. Napomenuo je da je Hrvatska i dunavska zemlja, uključena u sve druge asocijacije vezane uz rijeku Dunav, te da je i članica Dunavske komisije, važne međunarodne organizacije dunavskih zemalja za sigurnu plovidbu i prijevoz Dunavom”.
Grlić Radman je ocijenio kako je od posebne važnosti što aktivnosti unutar Dunavske strategije nisu ograničene samo na zemlje članice EU, nego i na nečlanice, dodajući kako Hrvatska jamči puni angažman u projektnim aspektima unutar Strategije.
“Danas su ovdje bili i kolegice i kolege ministri iz Austrije, Bugarske , Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Njemačke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Moldavije i Ukrajine. Razgovarali smo o dvije važne teme. Prva je bila kako ove dvije makro-regije mogu doprinijeti procesu proširenja EU. A druga je bila u ovo vrijeme posebno važni sigurnosni izazovi u strateškoj europskoj okolini. Prije svega ruska agresija na Ukrajinu. I pitanje sigurnosti u Dunavskoj regiji, rekao je Grlić Radman istaknuvši:
“ U svom obraćanju sudionicima Konferencije istaknuo sam kako iskoristiti potencijal makroregionalne suradnje za poticanje proširenja EU, što je upravo Hrvatska naglašavala tijekom našeg predsjedanja Strategijom EU-a za Jadransku i Jonsku regiju. Također sam ponovio snažnu i sveobuhvatnu potporu Republike Hrvatske Ukrajini, kao i snažnu podršku procesu daljnjeg proširenja EU, kao glavno ulaganje u opću europsku sigurnost i stabilnost.”
Ministar Grlić Radman je u svom izlaganju također naglasio da “Hrvatska pruža snažnu podršku zemljama Zapadnog Balkana na njihovom europskom putu”. Ali, i apelirao je na “jačanje regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa”, napomenuvši kako su oni “preduvjet za članstvo u EU”. I da “sigurnost, stabilnost i mir, nemaju cijenu”.
"Rijeka Dunav nam je poveznica i prilika da potvrdimo naš zajednički dunavski identitet", istaknuo je austrijski šef diplomacije Schallenberg, dodavši kako “sve države uzduž Dunava trebaju postati članice EU-a”.
"Moramo se pobrinuti za zemlje koje nisu članice EU da dobiju svu moguću potporu", ustvrdio je. Napomenuo je kako ne može zamisliti bolji okvir za suradnju država članica i nečlanica EU od Dunavske strategije koja kako je kazao, mora biti obvezujuća za sve njezine partnere.
Pod naslovom “Rebooting Europe” u Austriji se od 20 do 22. lipnja održava i “Europa - Forum Wachau 2024”, u čijem će radu u petak u Göttweigu u Donjoj Austriji sudjelovati i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Na upit što mu je važno poručiti s hrvatske strane sudionicima Europa - Foruma odgovorio nam je:
“To je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i šest zemalja Prijatelja Zapadnog Balkana na kojem ćemo iskazati našu želju i potporu da se zemlje Zapadnog Balkana što prije približe i pridruže europskoj obitelji. Takav je sastanak bio i u veljači ove godine u Rimu.”, pojasnio je šef hrvatske diplomacije.
Napomenuo je kako je i u Göttweigu predviđeno usvajanje Deklaracije, kojoj je cilj “ohrabriti susjedne zemlje na njihovom europskom putu”.
“Deklaracija apelira na vlastita postignuća individualno, uz naravno, ispunjenje svih zadanih uvjeta. I to, uz punu afirmaciju, zajedničke europske vrijednosti, vladavinu prava i jačanje suradnje na području vanjske i sigurnosne politike. Govoriti će se i o jačanju gospodarske suradnje, koja uključuje plan rasta za Zapadni Balkan, što Hrvatska pozdravlja i daje tome snažnu potporu kako bi se smanjio jaz u gospodarskoj razvijenosti na tom području. To je i važan dio transformacije zemalja Zapadnog Balkana na njihovom europskom putu”, istakao je Grlić Radman, ustvrdivši:
“Jednom kada zemlje Zapadnog Balkana pristupe zajedničkom europskom tržištu, to će dodatno potaknuti investicije i omogućiti snažniji gospodarski rast i međusobnu suradnju. Osobito nam je važno jačanje prometne infrastrukture, cestovne, zračne i plovidbene povezanosti kao preduvjeta za gospodarski razvoj, te povećanja mogućnosti za zapošljavanje i inovacije”.
A što se tiče energetske sigurnosti i neovisnosti, hrvatski šef diplomacije je rekao kako je Hrvatska “energetski čvor u regiji i šire, posvećena povećanju energetske diverzifikacije u susjedstvu, kako bi Srednja i Jugoistočna Europa bile bolje povezane”.
Dakle, puno tema , nadamo se ne i dilema, na austrijskom Europa - Forumu Wachau”, u čijem će središtu biti budućnost Europe i impulsi za zajednički europski put, s posebnim osvrtom na Zapadni Balkan, kako bi Europa dobila novi zamah.