– Ovo neće biti "most u ništa" – demantirao je navode obilazeći gradilište mosta na rijeci Dravi pokraj Osijeka na koridoru 5c ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Prvi automobili njime bi se trebali provozati krajem iduće godine. Vrijednost čitavog projekta penje se na gotovo milijardu kuna. – Nismo najavljivali manje raskošan most u odnosu na prvobitni, nego smo sve projekte stavili u reviziju. Tamo gdje je ona bila potrebna, poput gradnje pelješkog mosta koji smo revidirali. Zbog same dinamike radova ovdje nisu moguća nikakva nova rješenja nego se nastavlja po onima koja su ugovorena. Važno je da se slijedi dinamika gradnje – nastavio je on.
Most na rijeci Dravi dužine 2507 metara trebao bi postati dio europske mreže. – S kolegama iz Mađarske razgovarali smo da bi krajnji realni rok za dolazak do Mađarske mogao biti kraj 2015. godine. S njima smo osnovali ekspertni tim koji dogovara dodirne točke ne samo za ovu nego i druge dionice koje nas vežu – poručio je Hajdaš Dončić te dodao kako s Bosnom i Hercegovinom također postoji međuresorska komisija gdje se razgovara o gradnji te se nada da će uspješno biti zaključeni i pregovori s EBRD-om za most na Svilaju.
– U razgovoru s kolegom iz BiH vidio sam da postoji spremnost da i oni ubrzaju radove na svojoj dionici jer im je to glavna gospodarska žila kucavica. Mi, kao isključivo maritimna, odnosno pomorska zemlja, svoj budući gospodarski razvoj vidimo u razvoju luka, posebice luke Ploče koja nam je jedan od najvažnijih resursa – zaključio je. U upravi Hrvatskih autocesta najveći problem vide u dugom vremenu gradnje mosta na Dravi. – Ona traje dvije godine. Morala je početi prije kako bismo pripremili dionicu do Beloga Manastira za koju imamo građevinsku dozvolu. Ključno nam je da u idućih godinu dana ostvarimo sve predradnje vezane za nabavu kamenog materijala za to, jer se nalazimo u Baranji, kako bismo s radovima počeli 2014. godine – rekao je Dražen Guštin, predsjednik uprave HAC-a. Tamo će se, poručio je, držati projekata koje imaju bez obzira na glasine da "neke velike tvrtke lobiraju za kamene blokove".
– U pregovorima smo s Hrvatskim vodama tako da bismo sinergijom između javnih poduzeća pokušali iskoristiti njihove kapacitete iz rijeke Drave, a oni bi si na taj način popravili plovne putove. Riječ je o oko 2,7 kubika materijala dijelom u pijesku i šljunku – rekao je Guštin.
Na novinarski upit uvozi li Hrvatska pijesak odgovorio je da "sada tu ne jer se rade čelični radovi na konstrukciji mosta". Istovremeno je osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo dodao kako "Hrvatska uvozi dosta pijeska i to poskupljuje građenje".
– Pijesak se uvozi iz Srbije gdje mu je cijena tri puta veća, a to je žalosno. Mogli bismo ga iskoristiti za gradnju dionice, a istovremeno bismo očistili i plovni put. Stoga inzistiramo da hrvatska Vlada promijeni odluku u odnosu na prošli saziv pa, ako su avioni mogli špricati komarce iznad Osijeka, ne vidim razlog zašto se i pijesak ne bi mogao vaditi iz Drave? – zapitao se Bubalo.
ako je to plan 21 premostiti dravu sa 2,5 kilometara mosta onda ste stvarno vijest za crnu kroniku,stvarno se pitam tko je radio koridor sa tako dugim mostom taj nema veze osim izvlačenja novca ....