Konverzija kredita iz švicarskog franka u eure donijet će nekoliko mjeseci predaha za dužnike u francima! Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala u Sabor poslati hitne izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju koje bi trebale stupiti na snagu 30. rujna, a bankama je dan rok od 45 dana da pripreme izračun konverzije i dostave ga dužnicima.
Simulacija HNB-a
Dužnicima je pak ostavljeno 30 dana da odluče hoće li prihvatiti novi izračun ili će nastaviti otplatu kredita prema dosad ugovorenim uvjetima! Ako ga prihvate, od siječnja bi mogli računati na niže rate koje bi bile rezultat konverzije, ali te niže rate primjenjivale bi se samo nekoliko mjeseci dok se ne "potroši" razlika koja će biti rezultat konverzije. Banke još ne nude izračune koji bi pokazali koliki novac dužnici mogu očekivati, a prema simulaciji, koju je još u siječnju 2016. godine pripremila središnja banka, kredit od 100 tisuća eura, uzet 1. siječnja 2006. godine, bio je oko 17 tisuća kuna skuplji od istovjetnog kredita u francima. Konverzija će se provesti prema tečaju eura i franka na datum isplate kredita, no umjesto početno ugovorene kamatne stope u francima, primijenit će se kamata za kredite u eurima.
Preplaćeni iznos neće ići na smanjenje glavnice, nego će ga dužnici iskoristiti za smanjenje anuiteta idućih nekoliko mjeseci, ovisno o razlici. U jednom mjesecu od viška se za otplatu tekuće rate može iskoristiti najviše 50 posto anuiteta. Prema simulaciji HNB-a s početka godine, 17 tisuća preplaćenih kuna prepolovilo bi ratu stambenih dužnika u francima idućih sedam do osam mjeseci. Pretpostavlja se da su razlike u korist dužnika veće kod kredita koji su uzeti na kraći rok, a na izračun će utjecati i datum kad su građani podigli kredit. Zanimljivo je da je ministar financija Boris Lalovac angažirao splitskog matematičara Tonija Miluna da mu izradi simulacije za konverziju.
Banke protiv prijedloga
Po Milunovim izračunima, preplate bi mogle biti od 15 do 40 tisuća kuna, ovisno o iznosu duga i duljini otplate kredita. U prijedlogu zakona koji je dostavljen bankama i Udruzi Franak na očitovanje od građana se ne traži da se odreknu daljnjih sudskih tužbi protiv banaka, ali bi se takva odredba mogla unijeti u zakon do četvrtka. Također, zadržava se sadašnja povlaštena kamata od 3,23 za dužnike koji ne prihvate konverziju u euro i ta će kamata ostati sve dok tečaj franka bude 20 posto veći od tečaja u vrijeme kad su uzeli kredit. Milunove i Lalovčeve procjene o gubitku banaka na ovoj transakciji niže su od procjena s kojima izlazi bankarska industrija, a u rasponu su od 5,5 do čak 7 milijardi kuna. Banke su također počele komentirati prijedlog pa su tako iz Raiffeisen banke odgovorili da je predloženo zakonske rješenje "neprimjereno i pravno neodrživo".
– Neprimjereno je zato što se nastoji pogodovati što većem broju dužnika, a time i onima koji su dovoljno imućni da otplate kredit sukladno ugovoru, kao i onima koji su se kreditom koristili za kupnju luksuznih dobara i za investicije. Pravno je neodrživo zato što je u suprotnosti s Ustavnim odredbama o trodiobi vlasti, jednakosti svih pred zakonom te zaštiti privatnoga vlasništva. Također, rješenjem se krše bilateralni ugovori o zaštiti ulaganja koja je RH sklopila sa zemljama iz kojih je investiran kapital u domaće banke – ističu u Raiffeisen banci. Sličan komentar dobili smo i od Splitske banke.
>> Konverzija će stajati 13 milijardi
>> 'Banke treba kazniti zbog teških manipulacija kamatama na bankarskom tržištu'
Smanjenje glavnice kredita će biti poslano na ocjenu ustavnosti i tu garant će Vlada izgubiti jer jasno kao dan da su građani dovedeni tom mjerom u neravnopravan položaj. Ne zaboravite, sadašnja "cika&vriska" dužnika s kreditima u CHF protuvrijednosti prešućuje bitno poglavlje - oni su do 2010. godine bili u povoljnijoj otplatnoj poziciji od dužnika u euro protuvrijednosti (kojih ima cca 6x više) ili kn kreditima. Tko meni ne vjeruje, nek ubaci u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima. Tamo, na br. 1 ćete dobiti članak s usporednim analizama i razlika na nekoj prosječnoj otplatnoj rati cca 2 k kuna je bila par sto kn u njihovu korist. Osim toga, kamata na CHF je bila tipično 4 %, dok je na euro kredite bila tipično 6-7 %, a na kn i blizu dvoznamenkastim. Kad bi se preračunao kredit u CHF u euro, onda bi se morala primijeniti kamata na euro - već tu bi nastala razlika koja bi dobrim dijelom poništila val oduševljenja jer bi se time poništile početne prednosti, u prvim godinama otplate kad su imali kamatu samo 4 %. A otpisivanje dijela glavnice je čista diskriminacija onih koji su se zadužili u eurima ili kn! Vlada puna ideja na tuđi račun - kupuju de facto cca 150 tisuća glasova (korisnika kredita u CHF je 55 tisuća približno) na odgođeno plaćanje, na grbaču poreznih obveznika koji nisu išli grlom u jagode (prevedeno, to su famozne porezne olakšice bankama). Nije zanemariv faktor što Lalovac osobno ima kredit 135 tisuća CHF iz 2008. i evidentno je u sukobu interesa. Ovim rezom će se napraviti još veće podjele u društvu jer porezni obveznici će morati namiriti štetu bankama, a 6x veći broj dužnika s euro kreditima - za njih nitko ne mari i njima glavnica ostaje ista.