Radi poticanja domaćeg turističkog prometa i aktiviranja turističkog potencijala kontinentalnog dijela Hrvatske, ministar turizma Anton Kliman razgovarao je s ministrom financija oko mogućnosti uvođenja posebnih kartica s pogodnostima za domaće turiste, doznaje se iz Ministarstva.
Praksa uvođenja kartica s pogodnostima za domaće turiste nije neuobičajena u europskim zemljama.
– U Mađarskoj je sustav takve kartice postigao dobar uspjeh od 2010. do 2015., s bitnim porastom domaćih noćenja te stoga ministar o tom modelu želi razgovarati u Budimpešti s povjerenikom mađarske vlade za turizam – kažu iz Ministarstva, dodajući da se još ne zna termin razgovora, ali bi trebao biti održan u svibnju.
Razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem, pak, tek je prvi u nizu, sada je potrebno pripremiti modele i detaljne analize, napominju iz Ministarstva turizma.
Iz Ministarstva navode da je u Mađarskoj program vlade za poticanje domaćeg turizma uobličen kroz tzv. Szep karticu, čime je od 2010. do 2015. zabilježen porast broj noćenja domaćih turista za gotovo 30 posto, a ukupnog prihoda domaćeg turizma za čak 64 posto.
– Do sada je u Mađarskoj 26.500 tvrtki koristilo tu karticu, kao i gotovo 1,3 milijuna građana, a samo prošle godine ostvaren je promet od oko 290 milijuna eura od uplata tvrtki zaposlenicima na ime Szep kartice, koje su uglavnom trošili na turističke i ugostiteljske usluge – iznose podatke iz Ministarstva turizma.
Dodaju i da je tijekom prošle godine petina ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam ostvarena putem tih kartica, i to većinom izvan Budimpešte, odnosno u tzv. provinciji, gdje se dvije trećine ukupnog turističkog prometa ostvaruje od domaćeg turizma.
Slična je situacija i u Hrvatskoj, pogotovo u kontinentalnom dijelu, gdje unatoč rastu broja stranih turista još uvijek veći promet ostvaruju domaći turisti.
Kartica Szep u Mađarskoj funkcionira tako da je svakoj tvrtki omogućeno da svojim zaposlenicima, osim redovitog osobnog dohotka isplati i dodatno iznos od 450 tisuća mađarskih forinti u godinu dana, a taj se iznos oporezuje manjim postotkom nego dohodak.
Taj se novac može doznačiti odjednom ili više puta godišnje, ali u svega nekoliko odabranih mađarskih banaka, što je, kako kažu iz Ministarstva, bio i sporan dio, pa je Europska komisija intervenirala zahtijevajući da se ti iznosi mogu doznačiti u bilo koju banku u Mađarskoj. Bitna je i činjenica da se sa te kartice ne može podići gotovina te da se njome može plaćati isključivo u objektima koji (hoteli, restorani, bazeni, kupališta, wellness centri ….) prihvaćaju plaćanje Szep karticom.
Tih 450 tisuća forinti može se u cijelosti potrošiti na smještaj, ugostiteljske i na rekreacijske usluge (ulaznice za bazene, kazališta, festivale, koncerte, muzeje, dozvole za ribiče i druge), ali u određenim iznosima/rasponima za svaku od tih usluga. Dio iznosa se može trošiti i za druge usluge, primjerice za topli obrok, jednokratnu potporu na početku školske godine, prijevoz na posao ili dodatno za mirovinu (mirovinski fond) ili zdravstvene usluge (fond za zdravstvo), ali ipak veći dio ukupnog iznosa, najmanje 250 tisuća forinti mora se utrošiti na turizam i ugostiteljstvo.
>> Broj turskih turista kod nas raste, a Hrvati više i ne pitaju za Tursku
Ha, izgleda da ministar turizma baš nije bistar. I očito nema pametnijeg posla nego smišljati novotarije koje nitko u svijetu nema.