Ministarstvo razmišlja o ukidanju mogućnosti rada za opće dobro osobama koje su osuđene za koruptivno djelo

Ministarstvo pravosuđa razmišlja o ukidanju mogućnosti rada za opće dobro osobama koje su osuđene za koruptivno djelo, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić danas na sjednici Antikorupcijskog vijeća koje se sastalo nakon deset mjeseci.

- Razmišljamo da uvedemo katalog kaznenih djela za koja se kazna više neće moći zamjenjivati radom za opće dobro i upravo danas imamo u ministarstvu sastanak na tu temu – rekao je ministar Miljenić komentirajući izvješće Europske komisije o suzbijanju korupcije u EU, s prilogom o Hrvatskoj. EK daje relativno visoku ocjenu suzbijanja korupcije, no stavlja preporuku da se težište stavi i na prevenciju i sprječavanje korupcije, a zamjera se da su neki dužnosnici preblago kažnjeni za korupciju.

S njime se složio i SDP-ov Peđa Grbin.

- Više se ne bi smjeli događati slučajevi poput onoga bivšeg ministra Petra Čobankovića. On je priznao da je svojim radom oštetio državni proračun i građane za desetke milijuna kuna i ne može biti kažnjen radom za opće dobro – upozorio je Grbin.

U sklopu preporuka EK ministar Miljenić je najavio i izmjene Zakona o lobiranju na temelju kojeg će se osnovati registar lobista "kao oružje protiv koruptivnih utjecaja". Govoreći o zaštiti zviždača, Miljenić je rekao da je naš zakonodavni okvir na razini iznad prosjeka EU kroz nekoliko zakona, ali da to pitanje nigdje nije do kraja riješeno.

- To je pitanje javne kulture i odnos prema njima, a što znači ako ćete nekoga samo teoretski zaštititi, ali on neće uspjeti pronaći posao jer ga nitko neće zaposliti jer je zviždač. A ne može se tražiti ni apsolutna zaštita za nekoga samo zato što kaže da je zviždač – objasnio je Miljenić te dodao kako se to mora povezati s rezultatom, odnosno onim što se stvarno otkrilo kao posljedici objave "zviždača".

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da je prošle, 2013. godine broj kaznenih prijava za kaznena djela vezana uz korupciju porastao za čak 135,15 posto, pa je tako podignuto 1940 prijava za štetu kojom je državni proračun oštećen za gotovo milijardu kuna. Lani je podneseno i 188 kaznenih prijava protiv djelatnika MUP-a, od čega sedam za primanje mita, 88 za zlouporabu položaja i 11 za trgovinu utjecajem.

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da smatra da se u tri segmenta postigao značajan pomak te da će to vidjeti u budućem razdoblju, a ta tri segmenta su Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, financiranje političkih stranaka te Zakon o pravu na pristup informacijama, odnosno izbor Povjerenice za informiranje. Pohvalio je rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te ustvrdio da je "pokazalo da ne razlikuje političke boje i visinu funkcije".

(Foto:Patrik Macek/PIXSELL)

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da ovo izvješće napokon dokazuje da Hrvatska u usporedbi s drugim članicama EU ne stoji tako loše kao u percepciji građana. Primijetio je lošije stanje po pitanju korupcije na lokalnoj razini, te predložio da se smanji broj lokalnih pravosudnih tijela, jer "direktan lokalni utjecaj, autocenzura ili nestručnost dovodi do slabije uspješnosti na lokalnoj razini".

Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan rekao je da je broj prijava u 2013. godini koruptivnih djela porastao za 4,3 posto u odnosu na 2012. godini te je ukupno 1039 osoba prijavljeno za koruptivna kaznena djela. Lani je USKOK vodio istragu nad 725 osoba, što je rast od 51 posto u odnosu na godinu ranije, a i broj podignutih optužnica je veći za čak 63,5 posto, pa su u 2013. podignute optužnice protiv 736 osoba.

- Postotak osuđujućih presuda u 2013. iznosio je visokih 97,94 posto – pohvalio se Cvitan.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ukazao je na primjedbu EK da se u Hrvatskoj sukob interesa slabo razumije.

- Kod nas može postojati samo jedna odvraćajuća sankcija za sukob interesa, a to je da za to po sili dužnosti odmah prestaje dužnosnički mandat jer ništa drugo u Hrvatskoj ne pali – rekao je Lesar te dodao da bi se osuđenima za teža kaznena djela onemogući kandidiranje na izborima.

- Mi u Saboru imamo zastupnika koji je bio osumnjičen za davanje mita i pokušaj podmićivanja ustavnog suca, zastupnika koji je bio u istražnom zatvoru pod optužbom za ratni zločin, a primao punu zastupničku plaću te nedavno razriješenog državnog dužnosnika, koji ima pravo na naknadu plaće šest plus šest mjeseci. I onda se čudimo kad na izborima ponovnu budu izabrani takvi ljudi – primijetio je Lesar te predložio da se kandidiranje na izborima zabrani do isteka rehabilitacijskog roka.

Kazao je i da se poduzećima u vlasništvu države ili lokalne samouprave moraju zabraniti donacije i sponzorstva buduće se, prema podacima kojima raspolaže, na taj način bez jasnih kriterija i javnog natječaja godišnje dodijeli i po 90 milijuna kuna.

Zamjerio je što Europska komisija ništa u izvješću nije napisala o "uvezenoj korupciji, kao u slučaju Hypo banke, MOL-a ili austrijskih kreditnih zadruga.

- Prave se ćoravi kraj zdravih očiju, jer se iza ovih slučajeva kriju interesi zemalja članica EU – kritizirao je Lesar. Pozdravio je najavu da se sljedeća sjednica Vijeća posveti predstečajnim nagodbama te tražio da se pozove ministra financija da dostavi popis svih kojima je država na taj način otpisala dugove, ali i zatražio posebnu sjednicu o poslovanju Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša jer "ima informacije kako im je najveći poslovni partner osoba koja je, ne tako davno, bila čest gost USKOK-a i DORH-a".

>> Cvitan: Jedno je što svi sve znamo, ali dokaze nije lako prikupiti!