PRORAČUN 2009. Država prisiljena smanjivati troškove

Ministri će štedjeti, ali ne na plaćama

03.11.2008.
u 17:28
Pogledaj originalni članak

U mandatu Sanaderove vlade državni se proračun nikad nije pripremao u tako dramatičnim okolnostima kao ove godine.

Slaganje brojki
Osnovne su koordinate usporen gospodarski rast, otežano zaduživanje države u inozemstvu i manji prihodi od poreza. No, ako država preoštro zasiječe u rashode, ako previše "skreše" investicije, i sama će gurati nacionalnu ekonomiju u recesiju. U Ministarstvu financija i Vladi sve se brojke još preslaguju, no čini se da je već pala politička odluka da se neće dirati u plaće, mirovine i socijalu.

Upravo iduće godine izdaci za plaće bit će desetak posto veći nego ove zbog rasta plaća na temelju kolektivnog ugovora i povećanog broja zaposlenih. Ali, unatoč pogoršanim okolnostima, Vlada namjerava nastaviti politiku smanjivanja fiskalnog deficita koji bi s ovogodišnjih 1,3 posto 2009. trebao pasti ispod 0,8 posto BDP-a.

Prema neslužbenim informacijama, proračunski rashodi koji ove godine iznose 121,2 milijarde kuna u idućoj bi se godini smjeli povećati samo otprilike 2,5 posto (ili otprilike tri milijarde kuna), što većini ministarstava znači – oštro rezanje troškova.

Samo u jednom resoru izdaci bi se trebali smanjiti za gotovo 25 posto. Iako HDZ-ovi ministri ne odaju da unutar vladajuće ekipe postoje bilo kakvi sporovi, situacija nije idilična, pogotovo ne u resorima u čijoj su ovlasti kapitalne investicije i potpore gospodarstvu. Vlada sada ide prema tome da se u prvom redu srežu materijalni troškovi.

Nekima to pada teže, neki, poput Ministarstva vanjskih poslova, uspješno provode unutarnju preraspodjelu. MVP je ove godine imao na raspolaganju 760 milijuna kuna, no 2009. namjerava uštedjeti 60 milijuna.

Pelješki most ostaje
– Nećemo odustati od pelješkog mosta, ali ćemo takve investicije rasporediti prema mogućnostima – kaže sugovornik iz Ministarstva financija. Na odustajanje od politički motiviranih investicija Vladu će natjerati nemogućnost osiguravanja kapitala, smatraju nezavisni ekonomisti.

No, oni upozoravaju da država ne bi smjela odustati od, primjerice, potpora malom i srednjem poduzetništvu koje bi moglo biti posljednja linija očuvanja zaposlenosti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr