Predsjednik Sabora, premijer, ministri, njihovi zamjenici i pomoćnici, pa čak i načelnici pojedinih odjela u državnoj upravi morat će, u sklopu ispunjavanja obveza iz Godišnjeg nacionalnog plana prilagodbe NATO-ovim standardima i obveza u MAP-u, proći zahtjevne sigurnosne provjere prije imenovanja i preuzimanja ovlasti koje im njihova pozicija u državnom aparatu predviđa.
Više je razloga za takva traženja, a u zapadnim zemljama takve su procedure uobičajene prije no što političari preuzmu bilo kakvu funkciju u državnom aparatu. Sigurnosne provjere vrlo su važne u kontekstu suradnje i kontakata s NATO-om, objašnjava se u Hrvatskom godišnjem planu suradnje sa Savezom. Mehanizam sigurnosne provjere - koji je definiran uredbom Vlade donesenom prije dvije godine - primjenjivao se na sve službenike državne uprave koji su dolazili u kontakt s dokumentima koje je NATO klasificirao prema različitim stupnjevima tajnosti.
Funkcija ne podrazumijeva i povjerenje
- Pojednostavljeno, NATO ne želi da dokumenti koje šalje, a klasificirani su prema različitim stupnjevima tajnosti, dolaze u ruke osobama koje, bez obzira na funkciju, nisu dobile clearance, certifikat o izvršenoj sigurnosnoj provjeri - objašnjava naš izvor iz Vlade. Dodaje kako je većina tih dokumenata bila samo pokusni balon i zapravo nije sadržavala nikakve važne podatke, no riječ je, podsjeća naš sugovornik, tek o ustrojavanju sustava, pri čemu NATO ne želi riskirati.
Broj osoba koje će obuhvatiti režim sigurnosne provjere ovisit će o odluci premijera, a na nižim razinama, primjerice u ministarstvima, o odluci ministra, no okviri za donošenje takve odluke zadani su NATO-ovim kriterijima. Za provođenje sigurnosnih standarda i usklađivanje s onima kakve ima NATO, na što se Hrvatska obvezala potpisivanjem Sigurnosnog sporazuma u Bruxellesu 21. lipnja 2000. godine, zadužen je hrvatski NSA (National security authority) - Nacionalno povjerenstvo za sigurnost.
I ministri na tečajeve čuvanja tajne
Preslikano na praktičan primjer - za aktivno sudjelovanje na godišnjoj skupštini NATO-a, koja će se za koji tjedan održati u Pragu - clearance je nužan ministrici obrane Željki Antunović i ministru vanjskih poslova Toninu Piculi, kao i svim članovima hrvatske delegacije. Preciznije, onima koji će biti uključeni u rad radnih stolova. Bez clearancea nitko od njih ne može sudjelovati na sastancima na kojima se rabe informacije klasificirane kao tajne.
Dosadašnji nalazi inspekcijskih timova iz Bruxellesa koji su u Hrvatskoj nadzirali postupanje s dokumentima koje je NATO označio različitim stupnjevima tajnosti vrlo su dobri. Osnovan je Središnji registar i podregistri za dokumente u Misiji pri NATO-u, Ministarstvu vanjskih poslova, Uredu predsjednika, Glavnom stožeru te MUP-u, a za rukovanje dokumentima licencirano je 49 osoba. Idući korak koji NSA mora obaviti jest edukacija dužnosnika i službenika u čije ruke dolazi klasificirani materijal, dakako, onih koji su zadovoljili kriterije u sigurnosnoj provjeri.
Tanja Božić