Svi će političari u nas požuriti reći da su apsolutno za ravnopravnost žena na svim razinama i sve će se političarke glasno zalagati za isto upozoravajući da su žene i dalje u mnogočemu podzastupljene, potplaćene... A onda: na unutarstranačkim izborima u čak četiri političke stranke – SDP-u, HNS-u, HSS-u i HDZ-u, na vidiku nema nijedne žene koja bi se kandidirala za mjesto predsjednice stranke. Stranački šefovi htjeli bi biti sve sami mušketiri. K tome, trenutačno u Saboru imamo manje zastupnica nego u prošlom sazivu, samo dvije parlamentarne stranke na čelu imaju predsjednice: HNS Vesnu Pusić i Laburisti Nansi Tireli. Zašto političarke uzmiču i odustaju od mogućnosti vođenja stranke?
Velika razina grubosti
– Nije to lagano. To je pozicija koja zahtijeva jako puno vremena i rada izvan kuće pa se žene, pogotovo ako imaju malu djecu, ustručavaju u to upuštati. Usto, to je pozicija za koju je oštra konkurencija i ta utrka podrazumijeva veliku razinu grubosti, pa i onda ako se odvija unutar “vaših”. A žene su u prosjeku sklonije suradnji nego sukobu. No u svim bi političkim strukturama omjer trebao biti pola-pola – kazala nam je dugogodišnja predsjednica HNS-a Vesna Pusić priznavši da joj je upravo to vođenje stranke bio najzahtjevniji posao koji je do sada radila. Za Nansi Tireli natjecanje žena za vodeće mjesto u stranci stvar je osobnosti, volje, želje i vizije.
– No svi smo svjesni da je to borba s vjetrenjačama i muškim kolegama. Žene možda i jesu spremne preuzeti tu odgovornost, no mislim da na to još uvijek nisu spremni muški kolege. Oni nisu spremni da hijerarhijski žene budu iznad njih. Muškarci i dalje teže pristaju na to da im žene budu nadređene. K tome, muškarci uvijek brže prihvate odluku kolege nego odluku kolegice. Odluku kolegice dosta preispituju, dok se odluka kolege prihvaća bez analize – kaže Tireli. Šefica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i čelnica Foruma žena SDP-a Gordana Sobol kaže da se, želite li biti kandidatkinja za čelnicu SDP-a, morate samokandidirati.
Udarci su u politici javni
– A onda morate biti spremni na mnoge udarce, pa i one ispod pojasa, a u politici su ti udarci javni, za razliku od nekih drugih profesija. I sad je pitanje koliko je netko spreman zbog neke ideje i želje istrpjeti to da će vas ogoliti u javnosti. Očito su muškarci spremniji i zagriženiji za to. U želji da budeš prvi i izloženiji ipak i dalje prednjače muškarci, dok su žene još uvijek više sklone vaganju i razmišljanju na način – hoću li ja to moći. A ta samosvijest stječe se još u obitelji i tijekom obrazovanja – kazala je Gordana Sobol.
Bivša čelnica ORaH-a Mirela Holy ovu je temu sažela u kratku definiciju: u Hrvatskoj se dogodila patrijarhalna regresija.
– To se vidi i po broju žena koje su sad ušle u Sabor. Prije ih bilo 25 posto, što je i onda bilo sramotno malo, a sad ih je samo 15 posto, i to uz zakonsku obvezu da stranke imaju 40 posto zastupljenosti žena na listama, i uz preferencijalno glasovanje. Evo, prozvala bih G. Sobol, čelnicu Foruma žena SDP-a, stranke koja se voli predstavljati kao lider u ravnopravnosti žena, jer ni njena stranka nije poštivala tu zakonsku obvezu. Uz to, žene SDP-a ni na koji način nisu reagirale kada su se ministri Jovanović i Mrsić vraćali u Sabor, pa su one zastupnice koje su ih mijenjale pometene i šaptom su pale bez ikakve reakcije. Ja sam tada u Saboru reagirala protiv toga, no one su izglasale smjenu svojih kolegica. To najviše govori o činjenici da su mnoge žene u politici spremne prijeći preko apsolutno svega ako to znači njihov politički opstanak – odrješita je Holy. •
>> 'Žene u Hrvatskoj još su uvijek institucionalno diskriminirane'
Zar je ona žena?