Nedostatak radne snage gorući je problem koji nije riješilo ni ukidanje kvota za strane radnike. Samo u turizmu, koji nosi hrvatski BDP, nedostaje 20.000 radnika. Kako zadržati domaću radnu snagu i privući kvalitetni strani kadar kako dugoročno riješiti problem nedostatka radnika?
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
- Ova turistička sezona se pripremala u uvjetima potpune neizvjesnosti. Na svu sreću, tržišna potražnja došla je na jug i bilo je moguće otvoriti niz objekata. Mi smo s HUP-om napravili anketu koliko bi zaradili da smo imali dovoljno radne snaga, a to je 750-900 milijuna kuna samo da smo bili fleksibilniji - kazao je Ostojić i naveo kako su poslali nekoliko prijedloga resornim ministarstvima.
Smatra da postoji značajan broj ljudi u Hrvatskoj koji bi mogao raditi u turizmu, te kao primjer naveo je da bi to mogli studenti.
- Danas ukoliko student zaradi više od petnaest tisuća kuna u jednoj godini, njegovi roditelji gube pravo oslobađanja poreza na dohodak. Mi predlažemo da se to digne barem na trideset tisuća kuna. Mi smo spremni raditi određene treninge i edukacije kako bi animirali ljude, poručio je Ostojić.
- Mi u graditeljstvu imamo oko sto tisuća zaposlenih, a od toga izdano je oko 35 radnih dozvola strancima. To više nisu ljudi iz susjednih zemalja, nego je to već puno, puno dalje, poručila je Čagalj.
- Problem je i jedno i drugo što ti radnici koji dolaze su niskokvalificirani, a dobri radnici iz Hrvatske su otišli vani. Ako se poprave uvjeti u graditeljstvu, određeni dio radnika mogao bi se vratiti - kazala je Mirjana Čagalj. Istaknula je kako, međutim, oni ne mogu konkurirati s plaćama u stranim zemljama.
- Dobar dio tih radnika na burzi je trajno nezaposliv. Suštinski problem jest da mi trpimo posljedice nečeg što se dogodilo puno ranije. Hrvatska je šest zemlja po broju radnika na tisuću stanovnika. Većina tih radnika je pak niskokvalificirana radna snaga - kazao je Krešimir Sever i dodao da bi se dio radnika mogao naći da ih se plati.
- Volio bih da razgovaramo o onom što se događa u gospodarstvu. Tržište rada je samo jedno gledište. Hrvatska je po rastu u vrhu Europske unije. Ako gledamo kumulativne podatke, imamo 20 tisuća zaposlenih više nego 2019. godine. Vrlo aktivna politika Vlade dovela je do ovoga - kazao je ministar Aladrović.
Naveo je da se aktivna politika vidi i u promjenama Zakona o strancima u 2020. godine.
- Stanje nije zabrinjavajuće - tvrdi Aladrović koji je dodao kako nije upoznat s prijedlozima koje su poslali iz HUT-a. Ostojić mu je pak napomenuo da su poslali u rujnu ove godine.
- Graditeljstvo nije toliko plačljiv sektor kao turizam. Kad prestanu radovi zbog turističke sezone, graditeljstvo ne traži novac od Vlade. Prihod je pao za jedan posto u pandemiji. Zbog grantova bi mogao buknuti i na razini 2008. godine - napominje Čagalj. Dodaje kako se ne treba bojati ni stranih tvrtki jer BDP ostaje u Hrvatskoj.
- Dio stranih radnika ovdje dolazi, a domaći odlaze jer ne mogu ovdje živjeti. Ako Hrvatska želi vratiti radnike, mora ovdje osigurati uvjete za dobar život - kazao je Sever koji je osudio napad na radnike Mate Rimca.
- Turizam nije plačljiv. To što se turizam bori za povećanje plaće, to je opravdano jer daje 20 posto BDP.-u Turizam je povećao plaće za gotovo 10 posto u godinu dana. Poslodavci su svjesni da bez povećanja plaća neće biti rješavanja pitanja radne snage - odgovorio je Ostojić na riječi Mirjane Čagalj.
- Mi imamo izazov da imamo veliki broj ugovora na određeno. To je specifičnost hrvatske ekonomije. Trebamo izvjesnijih ugovora. Stabilnost rada će onda biti veća. Nije moguće sve pomiriti interese, ali moguće je. Gdje ćemo moći naći balans, budemo. Mi da bi zatvorili stranu potražnju, rad će morati biti plaćeniji. Država će intervenirati koliko može, ali moraju i poslodavci. Tu nije samo odnos imamo li dovoljno kvalificirane radne snage, već se to nadoknađuje s cijenom. U određenim sektorima cijena rada će zbog toga i rasti - objasnio je Aladrović.
Čagalj je rekla da su za sada zadovoljni s pomoći Vlade, ali da postoji prostor za rasterećenje. Ostojić pak da treba poboljšati odnos bruta i neto. Sever je pak naveo kako su potrebne veće plaće jer nema više prostora za porezno rasterećenje.
da, u tome i jest problem. 20% bdp dolazi od nečega što je krhko, danas ga ima sutra možda ne, zbog masu potencijalnih razloga (epidemije, geopolitika, klima, konkurencija...). ekonomija nam je u komi, da se zareda par godina bez tih 20% (kao prošle), i evo nas u društvu albanije.