Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u petak je gostovao u studiju Večernjeg lista.
TEKSTUALNI PRIJENOS:
Kako se vi nosite s epidemijom koronavirusa i novim žarištima? Uspijevate li ispoštovati sve ono što propiše Stožer i HZJZ?
Nitko od nas nije Superman niti Spiderman. Mi smo obični ljudi i volio bih da ovaj razgovor danas vodimo u tom smjeru. Ono što je najvažnije, to su naši birači i tu ne mislim na birače Domovinskog pokreta već na sve birače političkih stranaka. Sad mogu odgovoriti na vaše pitanje. Da, mi se držimo preporuka i uputa, samo više ne znamo čega bismo se trebali držati. Više se ne zna tko što propisuje. Iz toga proizlazi konfuzija. Ljudi koji su zaduženi za propisivanje epidemioloških mjera te ljudi na vlasti trebali bi biti vrlo striktni i vjerodostojni, a oni to nisu. Svjedočimo tome da imamo sve više i više zaraženih, a sjećam se da smo zatvorili cijelu državu i ušli u karantenu kad je ukupno zaraženih u jednom danu bilo 18, a sve zajedno sto. Sad su to brojke koje imamo iz dana u dan. Sve je konfuzno jer je riječ o ljudima koji, nažalost, nisu rukovodili nekim velikim sustavima ranije. Mi u Domovinskom pokretu zbunjeni smo kao i većina hrvatskih građana. No, izbori su tu. Mi ih nismo nametnuli. Nametnuo ih je HDZ koji je odlučio raspustiti Sabor i krenuti u prijevremene izbore zbog toga što su procijenili da je Stožer popularan i da je Hrvatska sigurna zemlja. Ali mi danas nismo sigurna zemlja. U cijeloj Europi jedino mi i Srbi održavamo izbore, a vidimo što se dogodilo s demokracijom u Srbiji nakon izvanrednih mjera. Naši političari kao da ne žele shvatiti da postoji nešto važnije i veće od izbora, a to je zdravlje ljudi. U svakom slučaju mi smo u Domovinskom pokretu većinu skupova otkazali, jer smo odgovorni. Iako, oni koji su doveli do incidenta u Zadru, svoje skupove nisu otkazali.
Jučer smo imali gotovo sto zaraženih, a u tom smislu počela se spominjati opcija o odgodi izbora. Što mislite o tome?
Ne dolazi u obzir. Mnogi ljudi izdvojili su vrijeme, trud i sredstva da bi se izbori otkazali. Hajdemo radije pričati o načinu na koji ćemo provesti izbore, dakle da budemo odgovorni. Ovo ništa ne služi na čast i diku Andreju Plenkoviću, trebali su računati da se ovo može dogoditi.
Oni kažu da će biti još i gore na jesen kad su se trebali održati redovni izbori pa je sad pravo vrijeme.
Kako oni to znaju? Zbilja ne razumijem te ljude. Evo, imamo svježi primjer s HDZ-ovim predizbornim spotom u kojem se Andrej Plenković vozi u autu a da se nije vezao. Kakva je to poruka? Tko je za to odgovoran? Onda kad ga se pita čiji je to auto, gdje se snimao i je li koga ugrozio, on kaže da je riječ o benignom snimanju spota. Isto tako govori i jadan ministar zdravstva Beroš. Sve institucije i svi njegovi ljudi žmire na jedno oko, gledaju u pod i pokušavaju opravdati njegove poteze. Tu konkretno mislim na situaciju u Zadru i definiranje sasvim novih pravila o metrima i minutažama koji su potrebni da bi se premijer zarazio ili otišao u samoizolaciju.
Vrlo lako nam se može dogoditi da ljudi budu u strahu od koronavirusa i zbog toga bude manja izlaznost na biralištima. Biste li osporavali rezultate takvih izbora, gdje bi izašlo, primjerice, 20-30 posto glasača?
Sve je stvar činjenica. Ako pišete nekakav znanstveni rad, onda se zna da se pozivate na enciklopediju Britannica, a ne na Wikipediju. Dakle, uvijek se treba pozvati na relevantan izvor.
Dobro, tko su u ovom slučaju relevantni izvori? Kome da vjerujemo?
Moramo vjerovati onima koje smo izabrali. Tako funkcionira demokracija. Ali tu u Hrvatskoj nastaje problem, jer se pokušavamo igrati nečega čemu nismo vični. Jer, kod nas je demokracija mlada, faktički do jučer smo imali jednu partiju i jednoumlje, a danas upravo oni koji su zagovarali tu partiju i taj sustav su bučni. Država u demokracijama treba funkcionirati kao trgovačko društvo. Dakle, postoji skupština, postoji nadzorni odbor i postoji uprava. U političkom smislu svi građani bili bi skupština, Sabor bi bio nadzorni odbor, a uprava bi bila Vlada. No, u nas ne postoji odgovornost za pogreške kao što to postoji u tvrtkama. U tom smislu želim kazati da ja nemam razloga ne vjerovati Stožeru, ali mu je uvelike poljuljan kredibilitet. Isto tako, nema razloga da se ne vjeruje Alemki Markotić, pa žena je sveučilišna profesorica i valjda zna što radi. No, ako je ona nekonzistentna i jedan dan govori jedno, a drugi dan drugo – onda imamo problem.
Dakle, postoji bojazan da izlaznost na izborima neće biti velika, a to uvijek ide u prilog strankama s velikom stranačkom infrastrukturom. Bojite li se onda da ne ostanete bez dijela glasova?
Ma ja gledam te ankete i rejtinge koji izlaze. Bilo bi možda najbolje na hrvatsku televiziju staviti nekakvog Vidovitog Milana da se bavi izborima, jer predizborne ankete ništa drugo i nisu. To je statistika, dakle predmet koji se uči u školi, ali isto tako postoji jedna mala tanka knjižica koja se zove "kako lagati statistikom". Za statistiku narod voli reći da je točan zbroj netočnih podataka. Ja mislim, kad su u pitanju izbori, da treba vjerovati biračima, predstaviti im svoj program i animirati ih. Moramo komunicirati sa 160.000 ljudi koji sada prvi put izlazi na izbore. S njima trebamo razgovarati. A što oni vide? Vide nekakve starce koji se prepiru, a političari ih često podcjenjuju, a mladi ljudi su pametni i obrazovani. Bilo bi dobro da se što više informiraju i savjetuju. Ja to gledam po sebi, prije 20 godina sam imao 38 godina, tada sam volu mogao rep iščupati, a danas imam 58 godina i s četiri srčane premosnice razgovaram s vama o nečemu za što sam mislio da nikad neću.
HRrejting daje vam po zadnjem istraživanju u šest izbornih jedinica 13 mandata. To ne zvuči loše...
Za nas je jedan jedini mandat velik uspjeh jer je to de facto pomak od 100 posto. Mi u ovom trenutku nemamo nikoga u Saboru tako da su te brojke lijepe. Međutim, osvrnuo bih se na istu tu agenciju koja mi je na predsjedničkim izborima dva dana prije izbora davala 18 posto, a ja sam dobio 24.5 posto.
Zanimljivo je bilo vidjeti ankete za 5. izbornu jedinicu u kojoj se nalazi Vukovar i pripadajući mu gradonačelnik Ivan Penava koji je iz HDZ-a prešao u vaš Domovinski pokret. Čini se da taj politički transfer ipak nije doveo do nekih tektonskih poremećaja među biračkim tijelom HDZ-a, kako se možda bilo očekivalo.
Maloprije smo pričali o tim anketama. Vjerujte mi, u dvije slavonske izborne jedinice, 4. i 5., Domovinski će pokret pomesti konkurenciju, ali i u 2. izbornoj jedinici, gdje sam ja nositelj liste. Razlog našeg optimizma jesu ljudi na listama koji su svjesni važnosti trenutka u kojem žive. Slavonija je gospodarski devastirana i u ratu je mnogo propatila. Mi ćemo tamo napraviti velike stvari, a gospodin Penava je pojačanje. On nije bilo tko. Nisam bahat čovjek i ne volim kad se političari tako izražavaju, ali siguran sam da ćemo u 5. izbornoj jedinici napraviti strašan rezultat.
Već sad je očigledno da će Vladu biti teško sastaviti i da će koalicije biti neizbježne. No Most je nedavno izašao s tvrdnjom da će podržati manjinsku Vladu, ali uz uvjet da se u Saboru potvrdi njihov prijedlog o raspisivanju referenduma na temelju referendumskih pitanja iz inicijative Narod odlučuje. Kakav je vaš stav o tome?
Referendum je zapravo bio lajtmotiv moje predsjedničke kampanje, a tada me, nemojte zaboraviti, podržavao i Most. Evo, s njima se proteklih tjedana nismo uspjeli dogovoriti oko zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore i zbog toga mi je još uvijek žao. No, u svakom slučaju podržavam takvu ideju.
Konkretno me zanima hoćete li pristupiti pregovorima prije nego što se ispuni taj zahtjev o promjeni izbornog zakonodavstva?
Pričekajmo prvo rezultate izbore, ali vjerujte da ćemo biti vrlo odgovorni ljudi prema svojim biračima. Mogu samo reći da ćemo podržati sve inicijative za izmjenom izbornog zakona.
Prilikom vašeg posljednjeg gostovanja u studiju Večernjeg lista sučelili ste se s Gordanom Jandrokovićem, ali tada je prošla neopaženo jedna vaša izjava. Naime, rekli ste da je Vlada spržila 40 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta. Možete li to pojasniti?
Ja sam samo htio reći da je država dala upravo onaj iznos ljudima koji bi dobili da su se prijavili na HZZ. Zašto nisu dali više? Ja sam isto poduzetnik, u vrijeme ove krize morao sam posudbama osigurati likvidnost tvrtke. Stalo mi je da nitko ne dobije otkaz i da ljudi mogu normalno živjeti. Ja sam odgojen kao demokršćanin i ne veseli me kad ja imam, a drugi nemaju. Evo, recimo, slučaj u Zadru. Tamo je vlast uz kršenje svih ranije propisanih epidemioloških mjera pokušala napraviti promociju hrvatskog turizma. A napravili su antireklamu i onda još Plenković tvrdi da nije imao kontakt sa zaraženima. Ništa nemamo od toga. Bit ću sada do kraja otvoren. Da je otišao u samoizolaciju, dobio bi izbore. Pokazao bi zrelost i odgovornost, a ovako je pokazao bahatost i nedodirljivost. Prave budale od ljudi.
Iz HDZ-a kažu da je priča o samoizolaciji samo pokušaj da ga se ukloni sa scene pred izbore.
Je, možeš mislit'. On je kao Superman, a mi ostali ništa ne znamo. Evo, svi se bojimo njega.
Vratimo se malo na ekonomsku krizu koja je pred nama. Željko Lovrinčević u Novom Listu iznio je zanimljiva opažanja. On tvrdi, ako se produlji kriza, da će nam mjesečno nedostajati 4-5 milijardi kuna za isplatu plaća i mirovina. Kako biste vi namaknuli taj novac?
Makroekonomska situacija u Hrvatskoj posljednjih godina i nije bila tako loša. Međutim, Vlada je ostvarivala rast BDP-a tek od 2-3 posto godišnje. U tom smislu ne mogu se ne složiti s gospodinom Lovrinčevićem, ali ja bih rekao da ćemo mi mnogo toga uspjeti riješiti kroz digitalizaciju. Javna je uprava neefikasna, postoji mnogo uhljeba sa stranačkim iskaznicama koji ništa ne rade. Mislim da se trebamo okrenuti proizvodnji i izvozu jer je to jedini jamac priljeva novca za javne potrebe u Hrvatskoj. Hrvatska će se sada trebati zaduživati, ali je jako bitno kako će se taj novac trošiti. Mi nemamo čarobni štapić i znamo da ništa ne ide preko noći, ali zato smo tu da to ljudima objasnimo – da nema nikakvih reformi, da nema ekonomske suverenosti u trgovačkim koalicijama jer ne postoji politička volja.
Kad ste već spomenuli zaduživanje, tu je i II. mirovinski stup. Dakle, pitanje je hoćemo li se zaduživati na stranim tržištima po nešto višim kamatama kao do sada ili imamo vlastite rezerve. Konkretno, mislite li da treba razmišljati o nekakvoj nacionalizaciji II. mirovinskog stupa?
U Hrvatskoj političari često pričaju floskule o tome kako namaknuti novac koji nedostaje. Priča se o rezanju plaća, reformama i sl. Međutim, to nema smisla jer se uštedama na plaćama neće doseći 60 milijardi kuna godišnje koje spominje Lovrinčević. Ljudima treba dizati plaće i to tako da se smanji porezna represija. Postavlja se pitanje gdje ima novca. Ima ga u rezervama i u II. mirovinskom stupu. Tu bi po meni država mogla napraviti nešto, ali za početak treba vidjeti koliko tamo novca uopće ima. Ako se pokaže da bi II. mirovinski stup bio ključan za spašavanje hrvatskog gospodarstva, onda bi se toj temi trebalo pristupiti ozbiljno. Država u tom slučaju treba sav novac uložiti u gospodarstvo i mlade.
Spomenuli ste digitalizaciju. Zašto se takvi procesi u nas događaju iznimno sporo, zašto kasnimo za ostatkom Europe?
Digitalizacija je jedan od najefikasnijih načina u borbi protiv nepotizma i korupcije. Ja imam nešto iskustva s tehnologijom i sjećam se da su ljudi u javnoj upravi odnosno uhljebi najviše strahovali od digitalizacije jer bi se onda mogao prokazati njihov nerad. Digitalizacija znači transparentnost, nema papira, nema pečata, nema bespotrebne birokracije i izmišljenih radnih mjesta. Hrvatsku treba digitalno otvoriti, poticati kreativne industrije i pustiti da mladi ljudi budu poduzetnici koji se neće bojati Državnog inspektorata ili Porezne uprave.
Trenutačno postoji opiranje prema 5G mreži. Što vi mislite o tome?
Nemam baš iskustva s time. Srećom, znam neke ljude na FER-u pa sam ih nazvao. Dakle priznati stručnjaci kazali su mi da to nije ne znam koliko štetno, ali da nije dovoljno istraženo. Ja sam za uvođenje moratorija od godinu dana prije uvođenja 5G mreže zato što tih godinu dana za Hrvatsku baš ništa neće značiti, a moći ćemo vidjeti kako će se pokazati u razvijenijim i bogatijim državama od naše. Ne trebamo srljati kao uvijek. Kod nas 5G trenutačno ne znači da će automobili voziti sami po cesti ili da će mreža biti korisna u industriji, znači samo to da će se brže i ljepše učitavati slike. Dakle, nema potrebe da srljamo. Pričekajmo.
Miroslav Škoro govorio je i o gospodarskim reformama, o reformi javne uprave, uhljebima u javnim poduzećima, a posebno se osvrnuo na HRT i na zdravstveni sustav.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEU S POČETKA TEKSTA
Škoro!!