Odbor za rad i mirovinski sustav jednoglasno je danas u Saboru prihvatio izvještaje o radu obveznih mirovinskih fondova AZ, PBZ-Croatia osiguranje, Erste plavi i Raiffeisen. Ovo je prvi put da su mirovinci podnosili izvješće u Saboru. Ovakve izvještaje mirovinci pred Saborom izlažu prvi put, pa su svi izrazili zadovoljstvo što im se takva prilika ponudila.
Predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec tako je naglasio da je dobro da se s izvještajima krenulo baš od 2014., godine koja je bila najbolja ikad za mirovinske fondove.
– Od osnivanja fondova prosječan godišnji prinos bio je oko šest posto, odnosno uz inflaciju je realni prinos iznosio tri posto – kazao je Novoselec.
Dubravko Štimac iz fonda PBZ Croatia osiguranje dodao je da su mirovinci svojim članovima u 12 godina rada zaradili 20,7 milijardi kuna, što za prosječnog člana koji na računu ima 55 tisuća kuna znači da mu je na uplaćenih 45 tisuća fond zaradio 16 tisuća kuna.
Predsjednik uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda Petar Vlaić pohvalio je pak lanjske izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je mirovincima omogućio da mogu više ulagati u Hrvatskoj i u inozemstvu. Tako su ulagali u zadarsku Tankersku Next Generation, ali i u Podravku koja, tvrdi Vlaić, bez tih ulaganja mirovinaca ne bi mogla ući u inozemne akvizicije.
– Razmišljamo o ulaganju u Hrvatsku poštansku banku i Luku Rijeka. Iako su nam građani prioritet, mi itekako možemo dati potporu i gospodarstvu – ustvrdio je Vlaić.
Predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović potvrdio nam je da se o toj mogućnosti s mirovinskim fondovima razgovaralo. No, prema zakonu o mirovinskim fondovima potrebno je opravdati to ulaganje, odnosno oni moraju iznijeti dobit koja im je prihvatljiva za ulazak u vlasništvo banke. Banka se mora dokapitalizirati sa 550 milijuna kuna, a od toga 30 posto mora uložiti privatni ulagač. Pejnović kaže da se usporedo osim mirovinskih fondova razgovara i s oko 20 privatnih potencijalnih ulagača. Kako doznajemo, jedan od njih već je spreman uložiti trećinu iznosa.
Vanjski član odbora Dragan Bagić podsjetio je i na prigovore na mirovinske fondove koji se javljaju u javnosti, kao pitanje kriterija odlučivanja u investiranju jer su fondovi ovisni o interesu matičnih banaka ili pak na pitanje njihove političke ovisnosti ili političkog pritiska na investicijske odluke.
– Ne može se do kraja otkloniti sukob interesa kod mirovinskih fondova jer su ipak u suvlasništvu četiri velike banke koje su možda istodobno kreditori nekih tvrtki u koje fondovi ulažu – odgovorio mu je član Upravnog vijeća HANFA-e Mario Radaković.
To je onaj drugi mirovinski stup koji nam žele oduzeti...