Mirovinci žele ulagati u HAC, HEP i hotele, Orešković im još ne nudi ništa

Mirovinska štednja građana pohranjena u obveznim mirovinskim fondovima, koja je krajem godine premašila 74 milijarde kuna, bit će aktivirana za poticanje investicija u velike državne projekte i privatizacije. Takav se zaključak može izvući iz sastanka predstavnika društava za upravljanje mirovinskim fondovima s premijerom Tihomirom Oreškovićem i njegovim timom. Menadžere koji upravljaju mirovinama svih građana dočekao je jak sastav – uz Oreškovića sastanku su nazočili i Zdravko Marić, ministar financija, Oleg Butković, ministar pomorstva prometa i infrastrukture, te resorna ministrica Nada Šikić. Ipak, ministri nisu ponudili nijedan konkretan projekt, ali otvoreni su razgovori za koje obje strane vjeruju da će uroditi jakom suradnjom.

Mrtvi kapital kao dodatni trošak

Razgovaralo se o sudjelovanju mirovinskih fondova u privatizaciji ili dokapitalizaciji Hrvatske elektroprivrede, o mogućnosti suradnje na dokapitalizaciji Hrvatskih autocesta te o privatizaciji turističkih tvrtki iz državnog resora, ali kako nam kažu izvori, Vlada nema konkretne modele za te projekte. Mirovinski fondovi zainteresirani su za sudjelovanje u monetizaciji autocesta, a bili bi raspoloženi i za ulazak u suvlasništvo ili partnerski odnos i kroz drugi oblik privatizacije cesta. Jednako tako, kako čujemo iz njihovih redova, spremni su i financijski poduprijeti velike projekte HEP-a poput Plomina C ili gradnje novih hidroelektrana, ali i sudjelovati u dokapitalizaciji HEP-a izdanjem novih dionica ili djelomičnom prodajom postojećih. Kako smo napomenuli, interes postoji i za preuzimanje turističkog portfelja, ali s obzirom na to da su mirovinci ipak veliki igrači, trebao bi im se ponuditi svojevrstan holding nekoliko hotelskih kuća koje država ima u svojem vlasništvu. Premijer Orešković i na ovom je sastanku ponovio da se do kraja godine, aktivacijom neiskorištene državne imovine koja je predstavljala mrtvi kapital te stvarala dodatni trošak za državu, može ostvariti do pola milijarde eura, ali njegov tim nije ponudio konkretne prijedloge čelnicima mirovinskih fondova pa je nejasno kako do kraja godine namjeravaju namaknuti ta sredstva. Nije tajna da se računalo na mirovinske fondove u daljnjoj prodaji ili jačanju kapitalne pozicije u Podravki ili Petrokemiji, ali država ne bi dobila odbijenicu ni kada bi ponudila tvrtke poput Janafa tim investitorima. Sastanak je, bez obzira na izostanak konkretnih dogovora, ocijenjen jako konstruktivnim jer je, kako kaže jedan od sudionika, premijer postavljao konkretna pitanja i inzistirao da se upozna s detaljima sustava kako bi mogao predložiti modele za partnerstvo.

U obveznicama 70 posto

Mirovinski fondovi u posljednjih su nekoliko godina uglavnom ulagali u državni dug pa je u tom obliku pohranjeno više od 70 posto imovine, što je oko 53,8 milijardi kuna, a plan je smanjiti taj udio na nešto više od 55 posto. To bi značilo da bi se iznos od 10 do 15 milijardi kuna potencijalno mogao osloboditi za privatizaciju. Za sada nije planirano veće izdanje državnog duga pa na sastanku nije bilo riječi o novoj obveznici. Od osnutka fondovi su imali oko 49,02 milijarde kuna uplata doprinosa, a 25 milijardi kuna svojim su članovima zaradili u 14 godina rada. Najnoviji su to podaci korigirani za isplate i beneficirani radni staž. Osim što ulažu u obveznice naše države, mirovinski fondovi imaju jaku poziciju u financiranju domaćeg korporativnog sektora pa imaju oko devet milijardi kuna imovine plasirano u dionice i korporativne obveznice, međutim tu je i desetak milijardi kuna koje su mirovinski fondovi uložili u inozemstvu. Najveći dio tog iznosa, oko šest milijardi kuna, odnosi se na ulaganje u dionice inozemnih tvrtki među kojima su većinom slovenska poduzeća. Godišnje se u fondove slije i do šest milijardi kuna nove štednje pa, ako država ne bude imala veće zahtjeve, potencijal za ulaganje može iznositi i više od dvije milijarde eura.

>> Premijer Orešković sastao se s predstavnicima društava za upravljanje mirovinskim fondovima 

>> Nasljednici iz drugog mirovinskog stupa dobili 200 milijuna kn