Budućnost Europske unije je u kohezijskoj politici, rekla je u četvrtak u Zaprešiću hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, domaćin prve Kohezijske misije Europske pučke stranke kojoj je cilj pokazati dobrobiti kohezijskih sredstava koja "starije članice" žele smanjiti. „Budućnost Europske unije leži u kohezijskoj politici i u to čvrsto vjerujemo”, rekla je zastupnica Glavak, dodavši kako neke starije članice zagovaraju smanjenje kohezijskih sredstava.
„Mi smo ovdje da bismo poslali jasnu poruku – kohezijska sredstva su važna”, naglasila je. Kohezijska politika glavna je investicijska politika Europske unije, s ciljem ujednačavanja razvijenosti njezinih dijelova. No, omotnica od 2021. do 2027. godine smanjena je u odnosu na onu prošlu, od 2013. do 2020. godine, a trenutno se unutar saveza raspravlja o budućnosti tih sredstava nakon 2027. godine. Stoga su zastupnici Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, pokrenuli kohezijske misije kojima je cilj pokazati dobrobiti takvih politika za lokalne zajednice.
Prva od njih se u četvrtak i petak održava u Hrvatskoj i Sloveniji. Delegacija EPP-a, pod domaćinstvom Sunčane Glavak i Slovenca Franca Bogoviča, stigla je u Zaprešić, grad koji su predstavili kao svijetli primjer povlačenja europskih sredstava. Njegov gradonačelnik Željko Turk otkrio je da je u proteklih nekoliko godina povučeno više od 200 milijuna eura.
Turk je delegaciji u kojoj su bili i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić te Andrej Novakov, predsjednik EPP-ove skupine za praćenje kohezije, pokazao primjere projekata financiranih kohezijskom politikom – novu javnu rasvjetu, biciklističke i pješačke zone, rekonstruirane ceste i zgrade oštećene nakon potresa, te lokalna poduzeća.
Na kraju prvog dana misije održala se rasprava o koheziji u Novim Dvorima, nekadašnjem domu bana Josipa Jelačića koji se također obnavljaju europskim sredstvima. Glavak je rekla kako kohezijski fondovi mijenjaju „vizuru” Hrvatske te da je ona pokazala da može biti „predvodnica u korištenju europskih sredstava”. Kazala je kako EPP čvrsto vjeruje da kohezija nije samo financijski instrument, nego i sredstvo za izgradnju jače i otpornije Europe.
POVEZANI ČLANCI:
Bogovič, bivši gradonačelnik Krškog, a sada eurozastupnik, u Novim dvorima je rekao kako je delegacija „odlučila ići na teren” jer nije toliko sigurno da će u periodu nakon 2027. biti toliko sredstava kao dosad, jer su ona već u ovoj omotnici smanjena. Omotnica kohezijske politike za nadolazeće razdoblje iznosi 392 milijardi eura, a Hrvatskoj je dostupno njih 10,3.
Erlić je kazao kako je Hrvatska uspješan primjer kohezijske politike, što često ističe i europska povjerenica za koheziju Elisa Ferreira. Ministar je rekao da se procjenjuje da oko 70 posto svih javnih ulaganja u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova te da je hrvatski BDP danas 5 posto veći upravo radi tih fondova.
Naglasio je da je vidljivo da Hrvatska smanjuje razliku u BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a. Kad je postala članica, Hrvatska je bila na 61, a danas je na 73 posto BDP-a. „Kohezija se Hrvatskoj itekako isplatila”, zaključio je. Nakon Slovenije i Hrvatske planirano je još šest misija delegacije, u sedam država članica. Slijede one u Rumunjskoj, Portugalu, Španjolskoj, Poljskoj i Bugarskoj.
>> VIDEO Plenković o ideji Mira Bulja: Građani Cetinske krajine i Sinja su inače vrlo pametni ljudi