Kada će i hoće li uopće optužnica protiv Alajdina Krasniqija (56), državljanina Kosova, čija je trenutačna adresa nepoznata, postati pravomoćna, pitanje je za milijun dolara. Jer Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci koje ga je 17. listopada 2018., 14 godina nakon ubojstva Slavice Dankić (48), optužilo za njezinu smrt, koncem siječnja tražilo je od optužnog vijeća Županijskog suda u Rijeci produljenje roka za ponovno podizanje optužnice, koju je povuklo u siječnju 2020.
Traže podatke od Kosova
Tužiteljstvo je optužnicu povuklo nakon što je Vrhovni sud u rujnu 2019. prihvatio žalbu Krasniqijeve obrane, kojoj je bio sporan nalaz DNK i način na koji je taj DNK povezan s njim.
A povezan je preko Gjyle Krasniqi, majke osobe čiji je DNK nađen na mjestu ubojstva. Počinitelj ubojstva je svoj DNK ostavio na papirnatoj maramici koja je nađena u apartmanu koji je unajmio Krasniqi.
Istragom je ustanovljeno da DNK profil tragova pronađenih na mjestu zločina pripada muškarcu čiji se profil podudara s onim nađenim u apartmanu u kojem je boravio Krasniqi.
Stoga su nakon usporedbe DNK Gjyle Krasniqi i DNK tragova nađenih na mjestu događaja, 14 godina nakon zločina, istražitelji ustanovili da je riječ o majci i sinu, odnosno da je počinitelj Alajdin Krasniqi. No njegova obrana smatra da je riječ o nezakonitom dokazu jer, po njihovu stavu, tužiteljstvo nije obrazložilo zašto smatra da su Gjyla i Alajdin Krasniqi majka i sin. Ako je to istina, rekli su, onda je ona privilegirani svjedok, što znači da ima pravo odbiti svjedočiti protiv sina i dati svoj uzorak DNK te da je na to, prema zakonu, trebala biti upozorena. Kako iz spisa nije bilo vidljivo da je na to upozorena, obrana je u ožujku 2019., na sjednici optužnog vijeća tražila da se vještačenje DNK izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz. Sud je to odbio, no obrana se žalila Vrhovnom sudu, a on je žalbu prihvatio.
No u siječnju 2020. tužiteljstvo povlači optužnicu radi dorade navevši da je 1. siječnja 2020. na snagu stupio novi ZKP kojim su izmijenjene neke odredbe koje se odnose na izuzimanje bioloških tragova. Tražili su rok od godinu dana kako bi od Republike Kosovo dobili podatke koje su tražili te ih vještačili. Rok je prošao, nova optužnica nije dostavljena sudu, a tužiteljstvo je neki dan od suda zatražilo i dobilo nova četiri mjeseca za doradu optužnice. Pojasnili su da produljenje roka traže jer podatke koje su tražili od Republike Kosovo nisu dobili.
Krucijalni dokaz
DNK vještačenje je po mnogo čemu krucijalni dokaz u mozaiku zločina za koji je optužen Krasniqi, kojem će se, bude li optužnica potvrđena, suditi u odsutnosti.
Da je on ubio Slavicu Dankić sumnjalo se od početka jer su bili u ljubavnoj vezi. Njezino tijelo nađeno je 20. travnja 2004. na baščanskom predjelu Zarok. Bila je ugušena, a policija je odmah posumnjala da ju je Krasniqi ugušio golim rukama. On je nakon toga nestao, a da stvar bude “bolja”, tijekom istrage utvrđeno je da je Krasniqi 17. travnja pobjegao iz zemlje. Tog je jutra na graničnom prijelazu Kamensko ustanovljeno da mu je viza koju mu je izdalo hrvatsko veleposlanstvo u Pragu istekla 26. ožujka 2004.
Kako nije na vrijeme napustio zemlju, novčano je kažnjen i protjeran iz Hrvatske. Tri dana kasnije, nađeno je tijelo Slavice Dankić, a Krasniqi je postao glavni osumnjičenik, no on tada više nije bio dostupan našem pravosuđu. Trebalo je proći još 14 godina od zločina da ga se analizom DNK tragova s mjesta zločina čvrsto poveže s ubojstvom, ali ni 17 godina nakon zločina optužnica još nije pravomoćna.
VIDEO U šibenskom Domu zdravlja prvi pacijenti cijepljeni cjepivom AstraZeneca