Kada osjete da je njihovo vrijeme prošlo i da će uskoro umrijeti, slonovi uglavnom napuštaju svoje krdo i kreću prema nekom izvoru vode. U Africi su to nešto veće blatne bare, pored kojih zatim znaju provesti preostalih nekoliko dana ili tjedana života. U trenutku ugibanja obično leže na boku pa u tom položaju ostaje i njihovo truplo.
Nisu krivi lovci na kljove
Međutim, lešine čak dvjestotinjak tih velikih sisavaca, koliko ih je početkom svibnja ove godine otkriveno u Bocvani, inače zemlji s daleko najviše slonova na svijetu, nisu ležali na boku, nego na trbuhu, licem praktički zabijenim u zemlju. Većina trupala bila je locirana oko izvora vode u sjevernim dijelovima delte Okavango, a riječ je o zaštićenom području i mjestu namijenjenom za proučavanje tih životinja koje se naziva i “Area NG11”.
Pomor slonova u tom području zabrinuo je znanstvenike iz nekoliko razloga. Prvi je sam broj životinja koji je u kratkom vremenskom periodu uginuo na relativno malom teritoriju. On je čak desetak puta veći od uobičajenog. Drugi je taj da broj umrlih slonova nije stao na tom broju, nego se povećava doslovce iz dana u dan pa je tako krajem lipnja dosegnuo brojku od 350, a već početkom srpnja ona se popela na 400. Većina pronađenih lešina još je uvijek dosta dobro očuvana, što upućuje na to da su se smrti dogodile nedavno, a ono što posebno zabrinjava, koliko god na prvu paradoksalno zvučalo, jest to da su na svim truplima pronađene i kljove.
– Da na lešinama nema kljova, barem bismo znali o čemu se radi i za sve bismo mogli optužiti krivolovce, ali prema svemu sudeći, ovdje to nije slučaj – kazao je dr. Nial McCann, britanski biolog koji već desetljećima aktivno na afričkom kontinentu radi na zaštiti slonova čiji se broj rapidno smanjuje.
Prije samo jednog stoljeća tih životinja u Africi bilo je desetak milijuna, a danas se procjenjuje da ih je ostalo između 450 i 700 tisuća. Glavni razlog krije se u krivolovu jer stotinjak slonova svakog dana bude ubijeno zbog svojih kljova, čija vrijednost je 2014. godine bila na vrhuncu i iznosila je 1900 eura po kilogramu, dok krivolovci danas za kilogram dobivaju između 500 i 600 eura. S vremenom su krivolovci razvili sofisticirane metode ubijanja pa su tako na područja gdje se životinje nalaze znali bacati cijanid ili antraks, zatim pričekati nekoliko dana da se životinje otruju i uginu te zatim bez dizanja prevelike buke pokupiti skupocjene kljove. Upravo blizu delte Okavango na kojoj se trenutačno događa ovaj pomor lani su krivolovci otrovali više od stotinu slonova, ali vlada u Bocvani potvrdila je da to ove godine nije slučaj.
Do tog zaključka došli su jer u slučajevima kada slonovi uginu od trovanja dođe do lančane reakcije, pa i druge životinje koje se hrane njihovim strvinama također završe otrovane, nerijetko i one same uginu, ali sada takvi primjeri nisu zabilježeni. Od čega su onda te životinje uginule? Phoebe Weston, novinarka britanskog Guardiana koja se tragom ove priče zaputila u spomenuto područje, u razgovoru s lokalcima i ljudima odgovornim za nadzor područja NG11 otkrila je kako su se životinje, prije nego što bi se srušile i uginule, ponašale vrlo čudno. Hodale bi u krug gotovo pa nesvjesno, a činilo se kako trenutak smrti dolazi sasvim iznenada jer bi, kao da su im se noge odrezale, samo pale na zemlju licem prema dolje i to bi bilo to.
Uzorci poslani na testiranje
Takvo ponašanje ukazuje na određene neurološke probleme kod životinja, ali to su samo pretpostavke na koje odgovor nećemo imati još tjednima. Razlog se krije u tom što su vlasti u Bocvani tek nakon što je priča nedavno dospjela u javnost odlučile uzorke životinja poslati na testiranje kako bi se utvrdili razlozi smrti. Ni ne čudi to s obzirom na to da se veliki dio BDP-a ove zemlje, oko 12 posto, bazira na slonovima, odnosno turizmu povezanom s tim životinjama. U Bocvani je kasnih 1990-ih godina živjelo njih 80 tisuća, a za razliku od ostalih afričkih zemalja u kojima im je broj u konstantnom padu, u Bocvani ih danas ima oko 135 tisuća i ta država jako puno novca ulaže u promociju „elephant friendly“ zemlje pa im svaki incident poput ovog sada nanosi popriličnu financijsku štetu.
– U svemu ovome problem se krije i u tome kako postoji šansa da slonovi ugibaju od bolesti koja bi mogla prijeći i na ljude. Da, šanse su male, ali s obzirom na to da smo i COVID-19 dobili od šišmiša, treba li nam danas, kada su svi na rubu živaca zbog koronavirusa, tako kasna reakcija i još jedna potencijalna kriza. Nadam se da bez veze dižem paniku, ali to nećemo znati još neko vrijeme – zaključila je novinarka Guardiana.
Koji kalibar ima korona u Bocvani? Pa to su ipak slonovi.