Sekundu prije ponoći 30. lipnja, Paul Vandoren zaključat će vrata Delegacije EU. Iskusni belgijski diplomat, na kraju čijeg troipogodišnjeg mandata šefa delegacije, Hrvatska ulazi u Uniju, u tom trenu odlazi u mirovinu. Delegacija će prestati postojati, a sljedećeg dana Europska komisija će otvoriti svoje predstavništvo u Hrvatskoj, tada već državi članici.
:: Kako se osjećate sada kad je gotovo sigurno da Hrvatska 1. srpnja postaje punopravna članica?
Jako dobro. Laknulo mi je i vrlo sam sretan zbog hrvatskih građana. Izgleda mi da su uklonjene sve prepreke. Iako rijetko koristim postotke, rekao bih da su sada šanse 99,9 posto da Hrvatska 1. srpnja postane punopravna članica. Ratifikacija se čeka u samo nekoliko država, no prema mojim informacijama, riječ je o normalnoj proceduri, nema kontroverza. No nikad se ne zna što se može dogoditi zato i ostavljam marginu od 0,01 posto.
Kod mogućih neočekivanih događaja, kako gledate na prosvjed u Zagrebu i na problem uvođenja dvojezičnih napisa u Vukovaru?
Iz perspektive EU važno je da se zakoni ne samo usvoje, već i primjenjuju te da se poštuju prava manjina. Uvjeren sam da će vlada nastaviti s provođenjem zakona.
:: Kad ste preuzeli poziciju, je li vam bilo jasno u što se upuštate?
Bilo je to prije tri i pol godine, i tad je bilo apsolutno nejasno, barem meni, kad će pregovori završiti. Stigao sam u vrijeme zastoja u pregovorima zbog bilateralnih odnosa Slovenije i Hrvatske, na vlast je tek bila došla nova vlada. Do tada je bilo zatvoreno samo osam ili devet poglavlja. Ali, uspjeli smo.
:: Za završetak pregovora otvorili ste vino, rekavši da šampanjac čuvate za članstvo. Kako će izgledati zadnji radni dan, 30. lipnja i dan poslije, prvi dan članstva?
Posljednji zadatak bit će mi zatvoriti delegaciju 30. lipnja u 23:59:59. Moja će funkcija tad prestati postojati. Dan kasnije ću otići iz Zagreba jer je moj posao gotov
:: Odlazite u mirovinu. Čime ćete se baviti?
Odlazim, ali neću biti neaktivan. Prvo ću otići na dugi odmor. Sigurno ću provoditi više vremena u južnoj Africi, fascinantne su to države, priroda je veličanstvena. Supruga i ja ih želimo proputovati, polako i detaljno. No, kao što sam rekao, bavit ću se nečime, i tamo, a vjerojatno i u Bruxellesu.
:: Hoćete se vraćati u Hrvatsku?
Naravno. Nadam se da neću biti zaboravljen 1. srpnja. Ovo je bilo iznimno zanimljivo doba, imao sam privilegij biti nominiran na ovo mjesto. Hrvatska je prekrasna zemlja. Ako ništa drugo, vraćat ću se zbog toga.
:: Tih tri i pol godine, jeste li primijetili promjene, ne samo u institucijama, već i u životu građana?
Naravno. Građani od njih već imaju koristi, ali moramo biti realni i sagledati i aspekte koji nizu toliko pozitivni koliko bismo željeli. Nije novost, ekonomija nije u dobrom stanju, nezaposlenost je visoka, što nas opet dovodi do investicijske klime. S ovog položaja govorim prvenstveno o stranim izravnim ulaganjima. Ne privuče li ih Hrvatska, veliki je rizik da će ekonomija ostati slaba.
:: Što to znači za državu koja ulazi u EU?
Budimo fer, postoje članice Unije i eurozone koje imaju slabu ekonomiju i financijske probleme. Hrvatska će od 1. srpnja biti članica EU obitelji u kojoj su posljednjih godina uvedene važne mjere za fiskalnu disciplinu. No to je, uz mjere štednje, samo jedna, iako neophodna, komponenta. Stvaranje novih radnih mjesta je druga i predstavlja veliki izazov. Na razini šefova država i vlada naglašava da se treba stimulirati otvaranje novih radnih mjesta. Važno je spojiti dva ekstrema, rezanje budžeta i nova radna mjesta, a političari i poslovni ljudi moraju biti i kreativni.
:: Dugo naglašavate hrvatskim vlastima taj problem. Kako ste zadovoljni sadašnjim stanjem?
U posljednjih šest mjeseci vlada je usvojila mjere koje idu u pravom smjeru. Čeka se još jedan važan dokument, prijedlog Zakona o strateškim investicijama. Zakoni se provode, funkcioniranje agencija je važno.
:: Nekoliko puta ste spominjali da su agencije potkapacitirane.
Znam da su povećali broj ljudi, ne znam jesu li potpuno popunili kapacitete.
:: Naglašavate važnost Zakona o strateškim investicijama.
Da, jer je iznimno važan za privlačenje važnih partnera. Europska je komisija upozorila hrvatsku Vladu da treba biti oprezan kad se predlaže takav zakon. Iskustvo više članica Unije pokazuje što se događa kad industrijska ili investicijska politika dovodi do \"politike pobjednika\". Sklapaju se partnerstva samo s nekima, jer se, naravno, ne može sa svim zainteresiranima. Stoga treba biti oprezan jer je cilj stvoriti pozitivnu klimu, povoljnu svim ulagačima, ne samo \"pobjednicima\". I naravno, zakon mora biti usklađen sa zajedničkom pravnom stečevinom Unije.
:: Možete li usporediti dvije vlade s kojima ste radili, onu Jadranke Kosor i Zorana Milanovića?
Ključno je da sam kod obje vlade, kao i kod svih političkim stranaka, osjetio da su iznimno predane članstvu u EU. U demokratskom svijetu je uobičajeno da novoj vladi treba vremena da \"proradi\" i za to vrijeme se malo \"spoticalo\".
:: Dugo su se lomila koplja hoće li ministri u nadzorni odbor Ine. Kako ste reagirali kad je jedan od njih poručivao da ga baš briga za EU?
Gdje su sada ti ministri? Jesu li u nadzornom odboru? Eto vam odgovora. A spontane reakcije ne komentiramo.
:: Bivši američki veleposlanik James Foley na rastanku je rekao da ne može preporučiti ulaganje u Hrvatsku. Je li to i vaše mišljenje?
To je izjava g. Foleya. Od kad je potpredsjednik Vlade Branko Grčić preuzeo koordinaciju ekonomskog sektora, često smo se sretali. Ponudio sam mu platformu da se obrati veleposlanicima u vezi primjedbi na investicije, da im objasni što radi vlada. Dosta toga još nije detaljno razrađeno, puno je dobrih inicijativa, ali čekamo punu primjenu. Mnogo potencijalnih investitora za sada ne vidi da se stanje na terenu poboljšalo. Ohrabrivao sam Grčića i druge da krenu na tzv. road show jer vlada mora objasniti poslovnoj zajednici što im je dostupno. Rekao sam da to učine i prema stranim investitorima. Dok to ne naprave, neki će veleposlanici i dalje biti oprezni. Prema mojim kontaktima, neki ambasadori, znači ne samo jedan, više njih, i dalje su zabrinuti jer vrijeme prolazi, a nema konkretnih rezultata.
:: Koji su to veleposlanici?
Diplomatski zbor u Zagrebu je velik. Neću imenovati.
:: Osim u pravosuđu, na čemu još treba raditi?
Kao što je i eksplicitno naglašeno u izvješću o monitoringu, Hrvatska mora imati uvjerljive, trajne rezultate u području vladavine prava. To uključuje borbu protiv korupcije, funkcioniranje pravosuđa, poštivanje temeljnih prava, adekvatne mjere za povratak izbjeglica, suđenje za ratne zločine,...
:: Je li vas iznenadilo koliko je u Hrvatskoj korupcija ukorijenjena?
Prije dolaska imao sam nekakvu predodžbu o korupciji, no nisam mogao predvidjeti optužbe na račun Ive Sanadera. Kasnije smo počeli dobivati toliko informacija, državni odvjetnik je bio toliko predan, tako da me sama optužnica nije iznenadila. Ali ima i drugih primjera. Mito liječniku, kuverta profesorima,... Takvo što nikada nisam doživio.
:: Jeste li ikada pomislili da Hrvatska možda ipak neće uspjeti?
Bio sam nesiguran sve do nekoliko dana prije završetka pregovora. Proces je bio toliko intenzivan tih zadnjih nekoliko mjeseci, nismo mogli predvidjeti da će završiti kako smo željeli, pozitivnim ishodom.
:: Je li postojao koji političar s kojim ste teže surađivali?
Reći ću ovako: suradnja sa svim političarima i vladama te njihova dostupnost bila je pravo zadovoljstvo.
:: Što vam je ostalo kao ugodno iznenađenje?
Jednoglasna ratifikacija Pristupnog sporazuma u Saboru. Također, jednoglasna ratifikacija u slovenskom parlamentu, nakon svih problema.
:: Kako vidite Hrvatsku za pet godina?
Razvijat će se kao i ostale članice. Kao što znam reći, 1. srpnja raj ne dolazi na zemlju. Trebat će mnogo napora, no za pet godina mislim da će EU općenito biti u boljem stanju.
:: Što očekujete od ljudi ako vas tada budu zaustavili na ulici?
Da mi kažu da su se stvari promijenile na bolje. Ali gledajte. Jedan od vrhunaca mog mandata vezan je za Vukovar i obnovu Radničkog doma. Kad sam prvi put tamo stigao, nisam mogao ni zamisliti razmjer stradanja. Tad sam si dao u zadatak obnoviti Dom. Trebalo se i u Bruxellesu izboriti za novac i dobili smo ga. Radovi su sada gotovo, ostaje da se uredi unutrašnjost.