Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi pod žestokim je kritikama iz inozemstva zbog toga što nije spriječila nasilje ili ga strože osudila.
Vojska i dalje u potpunosti kontrolira sigurnosna pitanja u Mijanmaru i nije sklona Rohindžama. Zbog tragedije civilnog stanovništva koje je mahom pobjeglo u Bangladeš pojavila se i inicijativa da se Suu Kyi oduzme Nobelova nagrada. Neki čak navode kako je Aung San od nobelovke postala ratna zločinka.
Čeka se obraćanje narodu
Nedavni kraj vojne vladavine u toj državi potaknuo je ponovno buktanje starih neprijateljstava, a vojno djelovanje u Rakhineu ima široku podršku naroda. Mijanmarska čelnica Suu Kyi prvi put o toj krizi progovorit će danas, u utorak. Njezini pobornici u inozemstvu i zapadne vlade koje su podržale njezinu borbu protiv vojne vladavine i smatraju je najboljom nadom za budućnost Mijanmara očekuju da će se u tom obraćanju obvezati na zaštitu prava muslimanske manjine.
Međutim, analitičari smatraju kako bi njezin govor, ako stane u zaštitu muslimana, mogao naići na kritike i protumačiti kao popuštanje pod stranim pritiskom i zauzimanje strane muslimanske manjine koju se optužuje da je prva krenula s nasiljem, napadom na sigurnosne snage. Mijanmarski vojni režim već desetljećima zabranjuje Rohindžama da izaberu mjesto življenja. Da bi otputovali iz sela u selo, do grada, Rohindže su morale ishoditi posebna odobrenja; pravo na kretanje im je iz godine u godinu sve više ograničavano, tako da je postalo gotovo nemoguće zaposliti se i raditi, dobiti odgovarajuću liječničku pomoć, a uskraćivano im je i pravo na obrazovanje: učenici i studenti su odustajali od daljnjeg školovanja ili pokušavali otići iz zemlje jer su im škole zatvarane i spaljivane. Prema izvještaju humanitarnih organizacija i UN-a, do sada je više od 410 tisuća pripadnika muslimanske manjine Rohindža izbjeglo iz zapadne mijanmarske pokrajine Rakhine u Bangladeš kako bi pobjegli od vojne ofenzive koju su Ujedinjeni narodi nazvali “školskim primjerom etničkog čišćenja”. Analitičari strahuju da će događaj u Mijanmaru još više mobilizirati teroriste ISIL-a i ostalih radikalnih skupina da izvode terorističke napade diljem svijeta. Naime, teroristi ISIL-a su do sada mobilizirali svoje pristaše na način da su im prikazivali snimke o stradanjima muslimana u BiH i na području Palestinske samouprave, a sada prikazuju snimke upravo stradanjima muslimanske manjine Rohindža.
Jačanje radikalnih islamista
Promatrači za ljudska prava i izbjegle Rohindže tvrde da su mijanmarske snage sigurnosti i budistički odmetnici iz Rakhinea na napade 25. kolovoza odgovorili kampanjom nasilja i paleži čiji je cilj njihovo istjerivanje. Naime, u Mijanmaru je najjača politička snaga tzv. MaBaTa, lanac ekstremnih budističkih organizacija. Ćelije su im u pagodama (budistički hramovi), a najaktivnije u masama su tisuće redovnica, koje uvjeravaju vjernike da predsjednica Aung San Suu Kyi nije dovoljno vjerna budizmu i da se ne odupire opasnosti od islama koju širi Al-Yakin, oslobodilačka armija iz Arakana. Međutim, Mijanmar odbacuje te optužbe i tvrdi da njegove sigurnosne snage provode operacije čišćenja kako bi se branili od napada pobunjenika iz Vojske spasa Arakan Rohindža, koja je preuzela odgovornost za napade u kolovozu i slične, no manje napade u listopadu prošle godine. Mijanmarska vlada tu je skupinu prozvala terorističkom organizacijom te ju optužuje da pali požare i napada civile.
I Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir.