Nije točno da mladi u Hrvatskoj bježe od problema, baš naprotiv – traže što realniju sliku svih aktualnih tema i ne boje se emocija koje negativne vijesti u njima mogu stvoriti. No, u potrazi za širim kontekstom i razumijevanjem nekih tema traže i dodatne informacije, kao i odgovore na pitanja poput “što možemo učiniti” i “postoji li rješenje”. Usto, mlada publika u Hrvatskoj, iako preferira sažetost u novinarskom izvještavanju, pokazuje velik interes i za dulje formate. Uspije li ih tema zainteresirati, nije im teško poslušati ni dvosatni podcast ili se zavaliti u kauč ispred dobrog dokumentarca.
Vraćanje povjerenja
Kako bi dobili odgovore na pitanja o novinarskim praksama, informiranju putem medija i očekivanjima publike, ali i inovativnim novinarskim sadržajima, istraživački tim s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu proveo je niz istraživanja u posljednje četiri godine. Odradili su zaista velik posao – od analize sadržaja i nacionalne ankete, preko intervjua s novinarima i urednicima u hrvatskim redakcijama, pa do fokus-grupa s mladim gledateljima, čitateljima i slušateljima. Riječ je o projektu “Istraživački novinarski laboratorij: Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama”. Skraćeni naziv mu je Jourlab, počeo je u 2020., a službeno završava početkom iduće godine. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost, a glavni mu je cilj vraćanje povjerenja u medije i s tom svrhom uspostavljanje novinarskog laboratorija na Fakultetu političkih znanosti, prvog takvog u Hrvatskoj. Važan dio projekta je i produkcija novinarskih sadržaja, a na fakultetu je uveden i praktični izborni kolegij Novinarski istraživački laboratorij, u sklopu kojega studenti već tri godine eksperimentiraju u kreiranju novinarskih sadržaja, koristeći dostupne digitalne alate i platforme. Završna konferencija projekta održana je proteklog tjedna pod nazivom koji je ujedno i poruka: “Novinari mogu i moraju bolje”.
GALERIJA Završna konferencija četverogodišnjeg projekta: Istraživački novinarski laboratorij
– Ovo je jedinstveno istraživanje koje nam je omogućilo posve nove spoznaje. Novinarski laboratorij stvorili smo po uzoru na laboratorije u prirodnim znanostima – jer smo i mi eksperimentirali, i to inovacijama u obradi novinarskog sadržaja te novim formama novinarskog izričaja, sve s ciljem privlačenja novih publika, prije svega mladih. Naš laboratorij jedinstven je i po tome što je prvi takav centar ne samo u regiji, a jedan je od rijetkih u svijetu koji ima znanje i resurse za proizvodnju i testiranje novinarskih sadržaja. Prednost je, naravno, činjenica da na fakultetu već postoje razvijeni studentski mediji – rekla je voditeljica projekta, profesorica Tena Perišin, te istaknula važnost kombiniranja teorije i prakse u projektu. Naime, većina članova projektnog tima novinari su koji se bave i znanošću te sve svoje novinarsko iskustvo unose u znanstveno istraživanje.
Već u prvoj fazi projekta osluškivali su potrebe studenata i uveli izborni kolegij Novinarski istraživački laboratorij, gdje su se, dodala je Perišin, svake godine “igrali” inovacijama u obradi sadržaja.
– Studenti su stekli nove kompetencije u vizualizaciji podataka izradom infografika, explainer videa i sličnih multimedijalnih sadržaja. Uvodili smo i inovacije u obradi novinarskih sadržaja, a sve kako bismo relevantne teme približili svojim vršnjacima. Iz toga su proizašla i dva portala NovinarZ.online i zagrebnewslab.eu. Radili smo sa studentima za različite medije i platforme, kratke i duže forme, pa smo o nekim temama napravili i dokumentarne filmove. Cijelo smo vrijeme naglašavali kako je važna dobra priča, ali isto je tako bitno kako je približiti publici, pogotovo mladima. Zašto to radimo? Zato što mislimo da je novinarstvo važno, jer mislimo da nam treba i da ne smijemo odustati! – zaključila je Perišin.
VEZANI ČLANCI:
Fokus-grupe s mladima
Rezultate fokus-grupa s mladima iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka prezentirali su pak docentica Petra Kovačević i doktorand Dejan Oblak. Oni su razgovarali s mladima o tome kako vide hrvatske medije i novinarstvo, što im se sviđa, što im zamjeraju te čega bi voljeli vidjeti više. Zatim su testirali inovativne novinarske sadržaje koje je proizveo istraživački tim, a fokus je bio upravo na videosadržajima, koji su mladima kudikamo najprivlačniji. Svaki od četiri televizijska priloga posvećena različitim aspektima klimatskih promjena napravljen je u dvije različite verzije. Promjene su se odnosile na unošenje vizualnih elemenata poput animacija i grafika te na sam način izvještavanja – inovativne narativne strukture, uvođenje likova s kojima se mladi mogu lakše identificirati i dr.
Rezultate istraživanja o vjerodostojnosti medija s hrvatskim novinarima i urednicima predstavili su pak profesor Igor Kanižaj i asistentica Stela Lechpammer, a gošća konferencije Janet Harris sa Sveučilišta u Cardiffu održala je predavanje o dokumentarnim filmovima.