Važna je dobra priča, ali isto je tako bitno kako je približiti publici, pogotovo mladima. Novinarstvo je važno. U doba strahovitog napretka tehnologije i sveprisutnih društvenih mreža, gdje se informacije šire brzinom munje, a pri tome je njihova vjerodostojnost nerijetko upitna, doista je izazovno iz dana u dan plasirati sadržaje kojima će se privući čitatelje.
Portal Večernjeg lista, koji slavi svoj 25. rođendan, u potpunosti je posvećen toj zahtjevnoj misiji, a da je publika, od najmlađe do najstarije, "gladna" kvalitetnog medijskog sadržaja, potvrđuje i nedavno objavljeno istraživanje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Po njemu, nije točno da mladi u Hrvatskoj bježe od problema, baš naprotiv – traže što realniju sliku svih aktualnih tema i ne boje se emocija koje negativne vijesti u njima mogu stvoriti. No, u potrazi za širim kontekstom i razumijevanjem nekih tema traže i dodatne informacije, kao i odgovore na pitanja poput “što možemo učiniti” i “postoji li rješenje”. Usto, mlada publika u Hrvatskoj, iako preferira sažetost u novinarskom izvještavanju, pokazuje velik interes i za dulje formate.
Saznanja su to do kojih je, dakle, kroz niz istraživanja u posljednje četiri godine došao istraživački tim sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Riječ je o projektu “Istraživački novinarski laboratorij: Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama”. Skraćeni naziv mu je Jourlab. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost, a glavni mu je cilj vraćanje povjerenja u medije i s tom svrhom uspostavljanje novinarskog laboratorija na Fakultetu političkih znanosti, prvog takvog u Hrvatskoj.
Rezultati su pokazali da se većina ispitanika svakodnevno informira putem televizije, a slijede internetski portali, društvene mreže, radio, dnevni tisak te tjednici i magazini. No kada je riječ o mlađoj populaciji, od 18 do 22 godine, kod njih su na prvom mjestu internetski portali pa društvene mreže. No, treba istaknuti kako najviše ispitanika kaže kako upravo na društvenim mrežama i internetskim portalima nailaze na vijesti za koje vjeruju da krivo predstavljaju stvarnost ili su pogrešne.
VEZANI ČLANCI:
Sljedeću fazu istraživanja, fokus grupe s mladima prezentirali su docentica Petra Kovačević i doktorand Dejan Oblak. Organizirano je njih čak osam s mladima u dobi od 18 do 21 i 22 do 25 godina, i to u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Razgovarali su s mladima o tome kako vide hrvatske medije i novinarstvo, što im se sviđa, što im zamjeraju te čega bi voljeli vidjeti više.
'Mladi najviše ističu važnost konteksta i želju da bolje razumiju događaje oko sebe, a u tome im upravo pomažu grafičke obrade tema. Animirane grafike, osim što su vizualno atraktivne i privlače njihovu pozornost, odličan su alat za pitko i jednostavno objašnjavanje kompliciranih tema. Osim toga, u samoj novinarskoj prezentaciji tema, mlade publike cijene neposredniji stil s više duha i ponekad, ako je prikladno, s dozom humora, no i dalje im je najvažnija točnost i nepristranost novinara - rekao je multimedijski specijalist i doktorand Dejan Oblak.
Inovativni načini izvještavanja testirani su i korištenjem elemenata konstruktivnog novinarstva i solutions novinarstva, dvije svjetski poznate novinarske prakse koje pokušavaju publici proširiti sliku svijeta time što se ne fokusiraju samo na negativne, već i na pozitivne trendove u društvu. Problem podizanja razine mora u Hrvatskoj prikazan je kroz dvije verzije priča – jednu koje se fokusira samo na njega, njegove uzroke i buduće negativne posljedice, i drugu koja, osim toga, uključuje i konstruktivne elemente, poput mogućih rješenja.
Mladu publiku u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati, a pred hrvatskim medijima veliki je posao, zaključio je istraživački tim, te dodao kako će Novinarski istraživački laboratorij nastaviti razvijati te kroz spoj znanosti i prakse, i dalje nuditi rješenja za bolje novinarstvo u zemlji i regiji.
VIDEO: Pogledajte kako izgledaju napušteni objekti Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, scene su sablasne