Bez riječi je većina zastupnika vladajuće većine odslušala kratku raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o dječjem doplatku koje je inicirao nezavisni Mladen Novak kako bi se ispravila diskriminacija oko 1100 osoba s invaliditetom koje su zbog izmjene tog zakona 2002. godine nakon napunjenih 27 godina izgubile pravo na 831 kunu naknade, koju s druge strane i dalje ostvaruje oko 4000 tisuće osoba s invaliditetom.
Vlada je na ovu inicijativu dala negativno mišljenje uz objašnjenje kako ne pristaje na "proširenje prava", dok je ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić jučer priznala da je riječ o diskriminaciji, ali da država sad nema novca kako bi isplatila te naknade nepravedno diskriminiranim osobama s invaliditetom.
Na godišnjoj bi razini taj trošak državu stajao svega 11 milijuna kuna, primijetio je Mladen Novak kojemu nije jasno kako država ne može pronaći taj iznos.
-11 milijuna kuna za Hrvatsku ne bi smio ni u kom slučaju biti takav problem da se diskriminacija nastavi i na neki način blagoslovi od strane vlasti. Apeliram na sve saborske zastupnike da podržite ovaj prijedlog zakona jer ovo je riječ o skupini koja se sama za sebe ne može izboriti. Da li ćete postupiti po ovome, ne znam, ali nadam se da će savjest proraditi. Sad imamo priliku zaštiti one najugroženije. Te osobe se sigurno ne mogu same pobuniti za sebe, ne mogu tražit svoje pravo, za njih to mora tražit netko drugi – tvrdi Novak naglasivši kako čak 70 posto osoba s invaliditetom živi na granici siromaštva. Podsjeća da i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom sugerira Vladi i Saboru da se ispravi ova diskriminaciju, za koju, naglašava, ne okrivljava ni jednu ni drugi stranu sabornice, jer ovaj zakon nije plod nerada jedne Vlade budući da ovaj problem traje od 2002.godine.
Laburist Dragutin Lesar podsjeća da se od 2003. godine pitanje osoba s invaliditetom pokušava riješiti jedinstvenim zakonom koji je Vlada najavila donijeti tijekom ove godine.
- Čuli smo javno obrazloženje da se ovaj prijedlog zakona ne prihvaća jer nema novaca. Sada ja postavljam pitanje ako je u agendi za 2015. namjera Vlade da novim zakonom riješi problem na koji ste vi ukazali bez rebalansa proračuna, kako će taj problem biti riješen ako se ne osigura novac? - pita Lesar koji ovu diskriminaciju, ali i Vladino odbijanje rješenja problema vidi kao "narušavanje ustavne jednakosti građana na pravo na socijalnu skrb, pomoć i zaštitu invalidnih osoba".
HDZ-ova Martina Banić kaže da podaci o teškom imovinskom stanju osoba s invaliditetom govore koliko je doplatak važan djeci s težim tjelesnim oštećenjima.
- Podsjećam da u Ustavu RH piše da je obitelj pod osobitom zaštitom države. Doplatak za djecu dio je obiteljskih potpora i namijenjen je za uzdržavanje djece. Korisnik doplatka je roditelj ili druga osoba koju određuje zakon. Također podsjećam i na surovu stvarnost u RH da obitelji teško žive, stoga je doplatak jako bitan, a pogotovo kad znamo da zbog teškog života sve manje se obitelji odlučuje na obitelj i sve više obitelji odlazi izvan RH raditi i graditi svoju obitelj – komentira Banić te zaključuje kako joj je žao što Vlada nema baš razumijevanje za stvarne probleme građana.
SDP-ov Rajko Ostojić podsjeća da je Vlada najavila do kraja godine donijeti Zakon o inkluzivnom dodatku.
- I upravu ste, postoji diskriminacija. Diskriminacija koja se desila jer su neki zadržali svoja stečena prava, a nažalost svi oni drugi koji su tog 1.siječnja 2002. ušli u drugu skupinu nisu to napravili. Uvjeren sam da će Zakon o inkluzivnom dodatku to ispraviti i stoga apeliram sada i na vas da ne coprate u smislu negativnog copranja – kaže Ostojić.
Reformist Petar Baranović negoduje jer "13 godina ova država i Sabor toleriraju diskriminaciju onih koji su stjecajem teških okolnosti i sudbine hendikepiranih, ugroženih u teškoj životnoj situaciji, one ljude koji kroz svoj život žive drame".
- 13 godina svi premijeri u tih 13 godina svi ministri resorni su ignorirali činjenicu da su ovakvom pravnom situacijom koja regulira ovo područje krši Ustav, krši i određeni broj zakona i da smo dopustili da ti ljudi žive u ovakvim okolnostima. Dame i gospodo, ova sramota za hrvatsko društvo ne da bi trebala biti riješena danas, ne da je trebala biti riješena jučer, ona je trebala biti riješena prije 13 godina – komentira Baranović te dodaje da bi, da je na mjestu Mladena Novaka koji je predlagatelj izmjena zakona, tražio pojedinačno glasovanje o ovom zakonu da vidi tko će reći protiv.
- Baš bi me interesiralo da vidim tko će reći protiv, pa recimo od muških kolega se ujutro mrtvo hladno brijati ispred ogledala. Zbog toga jer je to ne znam netko u ministarstvu ili Vladi procijenio da bi bilo političko oportuno staviti u frižider još 6 mjeseci. Baš bih volio i pogledati ću u oči nakon glasanja o ovom zakonu svakog koga sretnem taj dan. Mirnim, blagim pogledom ću pogledati svakog u oči da vidim tko će glasati protiv zakona koji rješava ovakvo pitanje – kaže Baranović te dodaje da se vrlo lako može pronaći i novac za ovo.
- Možemo mi u ovom časnom Domu malo smanjiti ovaj avijatičarski sindrom, malo manje letjeti okolo jer od tog našeg letanja baš građani ove zemlje i nemaju nekakvu osobitu korist pa smanjenjem putnih troškova, malo skromnijim radom fokusiranim više na domaće probleme koji spavaju ovdje 13. godina uštedjeti nešto novaca da se osigura sprječavanje diskriminacije bolesnih i hendikepiranih u ovoj zemlji – predlaže Baranović.
HDSSB-ov Boro Grubišić podržava ovaj Novakov prijedlog, posebice jer vjeruje "da novca koji su potrebni za provedbu ovoga zakona ima koliko god hoćete".
- Ovih 11 milijuna kuna koji su potrebni godišnje, dakle ovi automobili koji su nabavljeni mogli bi pokriti za 50 godina, za 50 godina bi mogli plaćati dakle ljudima koji se skrbe, a znamo svi koja je to i muka ali i ljubav roditelja da skrbe o djeci – kaže Grubišić te podsjeća da je Vlada odbila prijedlog da se riješi problem gladne djece, iako mu je drago čuti da sad ipak pokušava riješiti problem za iduću školsku godinu.
- Nema potrebe da se politizira ova stvar. Ova je stvar, jednostavno ovaj zakonski prijedlog u kojem postoji parcijalna ali i totalna diskriminacija. Parcijalna je za one koji su izgubili, dakle navršivši 27 godinu njih je 785. Ali oni novi koji su nakon 2002. invalidna djeca njih je 300. Oni su u potpunoj diskriminaciji, oni su u potpunoj diskriminaciji – zaključuje Boro Grubišić.
Predsjednica ORaH-a Mirela Holy sa zadovoljstvom će, kaže, podržati ovaj prijedlog zakona jer vjeruje da je obaveza države štititi najosjetljivije i najranjivije skupine u društvu.
>> Kajin: Sabor sam bira šefove agencija, pa ih sam može i smijeniti
>> Žrtve novih mjera HZZO-a: Djevojčici s invaliditetom prepolovili fizikalnu terapiju
Sramota, sramota! Glogoški i svi slični njemu zapitate li se kada "gdje će vam duša". A o ministrici Opačić pak i o njezinoj sklonosti ka udrugama, ne treba trošiti riječi. To je druga jednako velika sramota samo ne stoluje ispred nego u Savskoj 66.