Broj mladih koji žele iseliti iz Hrvatske dramatično je porastao u zadnjih šest godina. Danas jedva njih 22 posto nema namjeru iseliti iz Hrvatske, a 2018. je takvog stava bilo čak 62,5 posto mladih. Glavni razlog im je poboljšavanje životnog standarda (28,7%) i veća plaća (27,5%), tek onda bolje prilike za zapošljavanje, korupcija i klijentelizam u Hrvatskoj te nova iskustva u drugačijoj kulturi i želja za većom kulturnom raznolikošću.
Kvalitetu obrazovanja mladi procjenjuju osrednjom – prosječna ocjena je 3,1 a iskazuju visoku percepciju korupcije u visokom obrazovanju - čak ih 65% smatra da postoje slučajevi kupovine ocjena i ispita u visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj. U 2018. ih je tako mislilo 48%. Do tih je podataka došla Studija o mladima 2024. Mladi u vremenu neizvjesnosti, koju su proveli Zaklada Friedrich Ebert i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, istražujući stavove i obrasce ponašanja suvremene mlade generacije vezane za različita područja života - obitelj, obrazovanje, zaposlenost, mobilnost, vrijednosti, politika. Ispitali su 717 mladih u dobi između 14 i 29 godina.
Većina (38,5%) procjenjuje da živi u kućanstvu s ograničenom financijskom stabilnosti s obzirom na to da imaju novca za veće stvari (npr. hladnjak, TV), ali nemaju za automobil ili stan. Zabilježen je značajan skok u udjelu mladih koji žive u materijalnoj oskudici odnosno u kućanstvima koja imaju za režije i hranu, ali ne i za odjeću i obuću. U 2018. je takvih bilo 1,5% dok ih je ove godine alarmantnih 13,2%. Među njima je svaki drugi u formalnom sustavu obrazovanja: 28,7% pohađa osnovnu ili srednju školu, 14,1% studira na preddiplomskom a 8,3% na diplomskom ili poslijediplomskom studiju.
Mladi se u visokim postocima boje biti bez posla, lošeg zdravstvenog sustava, rata, niske mirovine i teške bolesti te stambenih problema i biti žrtvom seksualnog nasilja. Slijede strahovi od zagađenja i klimatskih promjena, previše imigranata i izbjeglica, fizičko nasilje, teroristički napad, negativni učinci umjetne inteligencije, globalna pandemija, pljačka i nasilje u obitelji.
Strašno je što budućnost hrvatskog društva za deset godina lošijom od sadašnjosti vidi triput više mladih, nego što su to mislili 2018. godine. Danas tako misli 40,8% mladih, dok je prije šest godina taj pesimizam iskazivalo tek njih 9,7%. Istovremeno, vlastitu budućnost za deset godina 68% ih vidi boljom od sadašnjosti, dok je 2018. godine tako mislilo 64,3%.
Kao osobne vrijednosti mladi ispitanici na prvo mjesto stavljaju samostalnost (77,1%), uspješnu karijeru (69,5%), preuzimanje odgovornosti (67,9%), zdravu prehranu (63,2%) te bavljenje sportom (59,1%) i imati djecu (58,1%), izgledati dobro, završiti fakultet, bogatstvo, udaju ili ženudbu, sudjelovanje u građanskim akcijama/inicijativama, nošenje markirane odjeće. Sve su te vrijednosti osim sporta i sudjelovanja u građanskim inicijativama prije šest godina iskazivali u još većim postocima. Za ove dvije stavke interes mladih je porastao.
>>> Zanimljiv popis: Ovo su najstresnija zanimanja, provjerite je li vaše među njima
Na ljestvici od jedan do deset, mladi ljudi u Hrvatskoj opravdanosti abortusa daju 5,7 a homoseksualnosti 5,4, za oboje imajući nešto malo više razumijevanja nego prije. Malo se pak smanjila opravdanost korištenja veza za obavljanje nekih poslova, npr. u bolnici ili slično, pa sada opravdanosti takvih postupaka daju prosječnu vrijednost 4,7 a ne više 5,6. Bilježi se porast interesa za politiku i političke događaje - 18,8% u odnosu na ranijih 12%. Značajan je porast neformalne participacije – bojkotiranje proizvoda, potpisivanje peticija, sudjelovanje u građanskim i volonterskim aktivnostima, za oko 20%. Svaka druga mlada osoba izašla je na parlamentarne izbore 2020. Ideološka samoidentifikacija usmjerena je prema desnom političkom spektru.
Iz rezultata je uočljiv pad povjerenja u institucije u odnosu na stavove otprije šest godina. Na prvom mjestu je i dalje vojska, ali ne više za 48% ispitanih nego za 36%, policija ne više za 41% nego 25,6%. U Europsku uniju povjerenja ima 25,2% umjesto 29% koliko je imalo u 2018. godini. Povećalo se povjerenje u NATO, sa 22% na 25,1%, ali je povjerenje u crkvu značajno palo - s 33% na 21,2%, kao i u organizacije civilnog društva: s 26% na 18,2%. Lokalna samouprava malo je poboljšala percepciju pa joj povjerenje daje 13,6% (za 1,6% više), ali je sudstvo sa 16% povjerenja palo na 12,3%. Mediji u Hrvatskoj dramatično sus e srozali u očima mladih pa im nakon 27% ranijih, sada povjerenje daje 11,35 mladih. Pali su u očima mladih i Vlada, sidnikati, Sabor i političke stranke.
>>> FOTO Krk, Korčula, Brač, Hvar... Znate li nabrojiti 15 najnaseljenijih hrvatskih otoka? Rijetki 'prebace' 10.000 stanovnika
Uh koliko cuda