Uz Dan Europe koji se obilježava danas (9. svibnja) središnjim programima vezanim uz pitanja međugeneracijske solidarnosti, Centar za ruralni razvoj "Panonica" održao je konferenciju za medije na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Ivana Jankovića u Gundincima. Kroz prizmu primjera dobre prakse tamošnji mladi i uspješni poljoprivrednici, koji su koristeći sredstva državnih potpora i fondova Europske unije sufinancirali izgradnju farmi vrijednih više milijuna kuna, osigurali su svojim obiteljima posao i kvalitetan život na selu. Osmišljena izrada projekata i povlačenje dijela sredstava iz različitih fondova još jednom se pokazao kao nužan preduvjet za održivost malih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ruralnih područja.
- U sklopu Europskog tjedna želimo ukazati na vrijednost mladih hrvatskih poljoprivrednika kao uzornih građana Europske unije. Razlog zašto smo se odlučili upravo na ovakav program je taj što je u posljednjih petnaestak godina hrvatska poljoprivreda proživljavala transformaciju od potpunog ignoriranja do totalne politizacije.To nije donijelo ništa dobro poljoprivredi, a poljoprivrednici su ostavljeni na vjetrometini, bez kvalitetne društvene strategije u kojem smjeru bi se trebala razvijati. Primjerom mladih gundinačkih poljoprivrednika želimo pokazati pozitivne pomake koji su prisutni u našim ruralnim područjima. To su poljoprivrednici koji su odlučili ostati u svom selu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na kojima zajedno žive četiri generacije osiguravajući kontinuitet. Starijim članovima obitelji osigurali su kvalitetno življenje u poodmakloj dobi. Odlučili su koristiti državne potpore i potpore iz fondova EU s ciljem da podignu nove moderne farme, donesu nove tehnologije na svoja imanja i osiguraju si pristojnu egzistenciju. Ono što ih odlikuje je činjenica da se s tim investicijama nisu zaustavili, već promišljaju o novim ulaganjima kojima će osigurati kvalitetu življenja koju sada imaju i dodatno ju unaprijediti. Važno je istaknuti kako se poljoprivreda, generalno gledano kao sektor Europske unije, posljednjih godina znatno promijenila, a u narednim godinama bi trebala biti jedan od najizazovnijih gospodarskih grana. U vrijeme nestašice poslova u poljoprivredi će se otvoriti mnoge prilike, ne samo za vlasnike poljoprivrednih gospodarstava, već i za agronome, veterinare, strojare i mehaničare. Poljoprivredna proizvodnja zahtijevat će nova znanja u koju će nužno biti uključene i brojne druge struke - kazao je Marijan Vrkljan, predsjednik Centra za ruralni razvoj "Panonica".
Dvadesetsedmogodišnji Ivan Janković odlučio je ostati u Gundincima. Nastavio se baviti poljoprivrednom i tu zasnovao obitelj. Stečeno znanje, vještine i mladenačku odlučnost usmjerio je u svojevrstan izazov. Danas je ponosni vlasnik potpuno automatizirane farme za uzgoj svinja, vrijedne preko šest milijuna kuna. Polovinu vrijednosti osigurao je iz državnih poticajnih sredstava. Uspješno upravlja farmom i promišlja budućnost svoga gospodarstva.
- Preko operativnog programa za razvoj svinjogojstva povukao sam 48 posto sredstava direktno u Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, za umanjenje glavnice. Farma radi već pet godina i za sada sam prilično zadovoljan. Razmišljam o izgradnji postrojenja na bio-plin i proširenju kapaciteta farme. Bez potpore moje obitelji i sredstava koja sam dobio od države sigurno se ne bih upuštao u ovaj preskup i zahtjevan pothvat. Europa nam može donijeti dosta dobrog, stabilnost. No, još uvijek stabilnosti plaćanja u Hrvatskoj nema, ipak nadam se kako će se i to uskladiti. Unaprijed moramo znati otkupne cijene kao što je to u razvijenoj Europi. Poljoprivrednicima nije lako, kada se spomenu potpore ispada kao da seljak otima novce iz proračuna, a u Europi su potpore normalna stvar i puno su izdašnije nego kod nas - kaže Ivan Janković.
Gundinčanin Mladen Karavidović također je odlučio ostati na selu. Podigao je veliku peradarsku farmu za tov pilića u koju je uložio nešto više od četiri milijuna kuna. Polovinu investicije osigurao je iz IPARD predpristupnog fonda EU, a namjerava i dodatno proširenje kapaciteta tovilišta.
- Krenuo sam u vrijeme najveće krize 2009 godine. Nisam mogao odustati jer sam već tada dosta novca potrošio na ishođenje dokumentacije. Nije bilo lako i nije se moglo nazad. Tri godine trajalo je dobivanje raznih dozvola, no ipak na kraju se sve isplatilo. Podigao sam kredit na sedam godina, tri su već prošle. Farma ima kapacitet 25 tisuća brojlera u jednom turnusu, a godišnje ih je pet. Što se tiče rada u farmi posla ima prvih i zadnjih pet dana, poslije njom upravlja automatika. Plasman je osiguran iako naplata pomalo "šteka", no sve u svemu dobro je - zadovoljno kaže Mladen Karavidović.