Nitko se ne žali da ima viška domaćeg, što znači da ćemo sve prodati, no koliko je to u ukupnoj uskrsnoj potrošnji, nitko ne zna – kaže predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec, ističući kako smo s povrćem, a potvrđuje to i vanjsko-trgovinska bilanca, ionako čitave godine u deficitu.
Gledajući po katalozima trgovačkih lanaca – a i na tržnicama gdje su izumrle fiskalne kase, a OPG-i se traže povećalom – gotovo 70% mladog luka, oko 50% rotkvica i salate, 100% “mladog” krumpira... i ovih ćemo uskrsnih blagdana pojesti iz uvoza. Jedan od razloga za to je i činjenica da naši poljoprivrednici ne žele previše riskirati s ogromnim količinama robe samo za jedan tjedan, nakon kojega potražnja u pravilu padne pet-šest puta.
Uvozna rotkvica isplativija
– Uskrs je ove godine uranio pa mladoga luka imamo i manje nego inače. Isto tako ga nedostaje i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji pa uvozimo loš talijanski. Plastenika nema dovoljno ni za proizvodnju salate, a vanjske proizvodnje još nema. A nemamo ni “mladog” krumpira, kako nam se insinuira ovih dana – kaže nam jedan od većih hrvatskih povrćara.
Potrošači su uvjereni kako s 10-ak dekagrama zemlje po kilogramu prljavih krumpira u nekim trgovinama dobivaju domaći, ravno s hrvatskih njiva, a on je prešao tisuće kilometara od Egipta, Alžira... – i, što se vidi i po kori, nije ni mlad iako je u odnosu na stari domaći skuplji i 800% po kilogramu. Prvi mladi, domaći krumpir iz Istre, Zadra... možemo očekivati tek u svibnju – kaže naš sugovornik.
Hren je tradicionalno ludbreški, no ni tamo ga u ovo vrijeme nema u većim količinama, dok se rotkvice masovno uvoze iz Italije. U nas nema radne snage koja bi ih ručno vezala, otkupna cijena je nikakva, pa dok domaći povrćari svoju proizvodnju cijene na 2,50 kn po vezici, trgovci na policama prodaju talijanske, strojno vezane, već za 2,99 kn.
HoReCa kanala (hoteli, restorani, catering) praktično nema pa se dio proizvođača, prekupaca – i švercera – preusmjerio na dostavu, bez računa, fiskalizacije..., koja dodatno remeti ionako lošu statistiku. Prema najoptimističnijim procjenama, ove ćemo godine od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka potrošiti kao i lani, oko 1,2 milijarde kuna, kada nam je blagdanska potrošnja bila siromašnija za oko 200 milijuna kuna ili 14% u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Neka od istraživanja govore kako će više od polovice građana, njih 54,3%, ovih blagdana štedjeti na namirnicama za uskrsni stol, 6,2% više nego lani.
Čak 56,9% njih potrošit će do 500 kuna, njih 23,2% između 400 i 499 kuna, dok će ih više od 1000 kuna potrošiti samo njih 3%, a od 600 do 999 kuna 10,7% građana. Najveća stavka u uskrsnoj košarici je, naravno, meso. Cijene janjetine od 52-55 i teletine (lopatica, potrbušina, vrat) od oko 33-34 kn/kg u trgovačkim lancima slične su lanjskima i oko 2% niže nego 2019.
– Ne troši se u HoReCa, što utječe na odnos ponude i potražnje. Uvoz janjetine lani je stoga odnosu na 2019. pao za čak 35%, a svih kategorija mesa ukupno za 10% – doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.
Domaće janjadi je pak, u odnosu na godišnju proizvodnju premalo zaklano u klaonicama, no računa se kako Hrvati zajedno s uvoznom godišnje pojedu oko 9000 tona janjetine (8000 t) i jaretine (1000 t), što je oko 2,2 kg po stanovniku.
Pala potrošnja mesa
– Procjena je da će ukupna potrošnja mesa ovih blagdana biti manja nego prije COVID-19, no hoće li to biti 5, 10 ili više posto, teško je reći. Koliko god raste potrošnja kod kuće, nema ni HoReCa ni predsezone – tvrdi Bobetić.
Primjetno je tek da su rolane šunke, plećke, u mrežici ili bez nje, s kožom, sječene, dimljene... za 10-20% skuplje nego lani u preduskrsno vrijeme. Rolana lopatica s kožom u mrežici lani je, primjerice, stajala 24-25 kn/kg, a danas 26,70 do 29,90.
– To je zato što su svi inputi u stočarskoj proizvodnji poskupjeli, kukuruz, sojina sačma, zrno... 25-40%, pa su cijene svinjetine, što ovisi i o globalnoj potražnji, izuzetno porasle zadnjih mjeseci. No pitanje je hoće li stočari i peradari poskupljenje stočne hrane uopće moći potpuno ugraditi u svoj proizvod s obzirom na to da smo nedostatni i osuđeni na jeftini uvoz – rekao je Bobetić.
Znate li što se slavi na Cvjetnicu?
Nije zbog pandemije nego zbog fašističkih mjera.