Istraživanje među mladima u Hrvatskoj: Najviše vjeruju vojsci, gotovo pola ih odobrava ZDS

Da Centri za socijalnu skrb ne pripadaju sferi civilnog društva, zna samo 15,1% učenika. Točan odgovor na pitanje “tko čini političku opoziciju” odabralo je njih 46,8%. Što je Ustav, zna 57,7% mladih, dok 62,2% vlada i činjenicom da Hrvatska ima parlamentarni politički sustav. No tek 18,8% zna da samo Sabor i građani na referendumu mogu promijeniti Ustav. Ipak, 91,2% znalo je točno odgovoriti da je HDZ stranka koja trenutačno ima najviše zastupnika u Saboru.

Rezultati su to istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” koje je u ožujku, treću godinu zaredom, provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske, obuhvativši 1122 učenika i učenice gimnazijskih te trogodišnjih, četverogodišnjih i petogodišnjih programa. Nastojala su se doznati: politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosni stavovi i afiniteti, razina medijske pismenosti, građanske kulture i navike mladih.

Ovaj treći krug istraživanja nastavak je sustavnog ispitivanja stavova i mišljenja mladih provedenih 2009./2010. i 2014./2015., a proveli su ga zagrebački Institut za društvena istraživanja, GONG, Fakultet političkih znanosti, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci, u suradnji s GOOD inicijativom.

Što se tiče političke informiranosti, mladi su u najvećoj mjeri znali koja stranka ima vladajuću većinu u Saboru, što je bilo i pitanje s najvećim udjelom točnih odgovora u upitniku, ali ih zato samo 38% zna kada su održani prvi višestranački izbori u Hrvatskoj. A tko je aktualni predsjednik Vlade, znalo je tek malo više njih, 42%.

Kada je riječ o sociopolitičkim stavovima i vrijednostima, pokazalo se da više od 90% mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj. Tek 13,5% ne vidi prednosti života u multikulturalnom društvu. Uzmu li se u obzir stavovi o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji, 72,6% mladih ne slaže se da su jedino katolici pravi Hrvati, dok se njih 54,4% ne slaže da Hrvatsku Ustavom treba definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda.

Četvrtina učenika smatra da upotreba pozdrava “za dom spremni” na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata nije opravdana, dok ih 44,7% drži korištenje toga pozdrava opravdanim u tim slučajevima. Čak 52,4% mladih uz tvrdnju “jedan od temelja pune državne suverenosti Hrvatske je pobjeda u antifašističkoj borbi” odabralo je odgovor “niti se slažem niti se ne slažem”, za koji se i njih 53% odlučilo vezano uz tezu da je “NDH bila fašistička tvorevina”.

Stavovi o političkom i civilnom aktivizmu te istovjetnim institucijama pokazuju da se 58,8% mladih slaže s tvrdnjom da se u političke stranke većinom učlanjuju ljudi koji žele stvoriti veze kako bi došli do dobrog posla. No 57,5% mladih slaže se i s tezom da bi neke medije u Hrvatskoj trebalo ukinuti. Mladi najviše vjeruju vojsci (66,7%), znanstvenicima (63,5%), policiji (40,2%) i vjerskim ustanovama (37%), a najvažnije su im vrijednosti sloboda (96,3%), jednakost (94,7%), nacionalna ravnopravnost (93%)...